Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Izvješće pučke pravobraniteljice

Novi problemi za Plenkovića i njegova ministra: Dva velika slučaja pokazuju urušavanje jednog od ključnih sustava u državi

Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images
Pučka pravobraniteljica u izvješću za 2022. ističe da je bilo oko 3000 pritužbi građana, najviše zbog prava na zdravlje, diskriminacije i pravosuđa, a udruge upozoravaju na nastavak nasilnog postupanja prema migrantima, kršenje reproduktivnih prava žena i diskriminaciju Roma.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je u utorak novo izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2022. godinu, istaknuvši da nema značajnog napretka u stanju ljudskih prava, iako postoje manji pozitivni pomaci utemeljeni na preporukama za 2021.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna LJUDSKA PRAVA Pučka pravobraniteljica o presudi o smrti male Madine: ''Treba mijenjati sustav, o tome je govorio i Božinović'' Tena Šimonović-Einwalter SLOBODA GOVORA Pučka pravobraniteljica za Dnevnik Nove TV: ''Otvorili smo predmet vezan uz uhićenje zbog komentara o Plenkoviću''

"Glavni je zaključak da, nažalost, nema značajnog napretka kada govorimo o stanju ljudskih prava niti u jednom području", rekla je Šimonović Einwalter na konferenciji za medije.

Prethodno izvješće još uvijek nije raspravljeno na sjednici Sabora

Pravobraniteljica je pritom upozorila da novo izvješće podnosi u trenutku dok ni ono prethodno za 2021. još uvijek nije raspravljeno na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora.

U analizi stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj za 2022. pučka pravobraniteljica navodi preporuke za jačanje i zaštitu ljudskih prava, kojih je u najnovijem izvješću čak 170.

Kao pozitivne pomake navela je to što je Ministarstvo pravosuđa osnovalo radnu skupinu za izmjene Zakona o obveznim odnosima radi uvođenja dodatne zaštite starijih osoba vezano za sklapanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

Pozitivno je i što je Hrvatska bliže pripremi stambene strategije jer je analiziran stambeni fond, da mladi iz alternativne skrbi mogu dulje ostati u organiziranom smještaju - do 26. godine umjesto do 21., te da su povećana sredstva koja dobivaju udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 6 POTREBA, A NE LUKSUZ Dome, slatki dome: Do stana bez kredita? Može se, ali u Hrvatskoj je to i dalje gotovo pa znanstvena fantastika

Pročitajte i ovo Ilustracija - 3 NAKON TRI DESETLJEĆA Kako će izgledati stanovanje u Hrvatskoj? Uskoro se mijenjaju neka pravila

Pročitajte i ovo Križevci Jeste li čuli za stambene zadruge? Kredit ili nasljedstvo ne moraju biti jedini put do stana: Jedan grad u Hrvatskoj posegnuo je za drugačijim rješenjem

Također je pozitivnim ocijenila to što su Vlada i Hrvatski sabor donijeli etičke kodekse.

Što se tiče problema, Šimonović Einwalter kaže kako je posebno zabrinjavaju zdravstvo, socijala, uprava, govor u javnom prostoru i diskriminacija.

S druge strane, pak, ističe da je najviše pritužbi zaprimljeno u području prava na zdravlje, gdje su se građani obraćali zbog neadekvatnog i nepravodobnog liječenja, propusta u informiranju pacijenata, neadekvatne komunikacije liječnika i nejasnoća u postupanju po njihovim pritužbama.

Pravobraniteljica je posebno upozorila na nejednako postupanje prema pritužbama građana u okviru zdravstvenog sustava jer nije jasno kada Ministarstvo zdravstva prosljeđuje pritužbe Hrvatskoj liječničkoj komori, a kada zdravstvena inspekcija obavlja nadzor i imenuje stručnjake.

Kriterije bi trebalo definirati Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, što je propušteno učiniti pri zakonskim izmjenama, navela je.

Pročitajte i ovo Hrvatsku prijavile posebnim procedurama UN-a zbog slučaja Mirele Čavajde - 2 SPORI POMACI Što se promijenilo nakon slučaja Čavajda? "Kazna je po našem mišljenju dovoljno velika, a to je sramoćenje RH pred međunarodnim tijelima"

Pročitajte i ovo HND na Markovu trgu ''Oprostite što smetam, ne mogu disati'' HND uručio zahtjeve Vladi: ''Smrt Vladimira Matijanića je na duši čovjeka kojega odnedavno zovemo AP''

Dva medijski eksponirana slučaja u kojima su osobe koje su tražile zdravstvenu zaštitu ili su njihovi bližnji izašli u javnost s iskustvima jesu oni Mirele Čavajde i Vladimira Matijanića. Ti su slučajevi otvorili niz pitanja o dostupnosti, kvaliteti i pravovremenosti zdravstvene zaštite, kao i načinu postupanja zdravstvenog sustava, te su prilika i da se ukaže na sustavne probleme, ističe se u izvješću.

"U slučaju Mirele Čavajde, povodom kojeg je u svibnju bio organiziran i prosvjedni skup podrške, utvrdili smo nedostupnost zdravstvene zaštite u slučajevima prekida trudnoće nakon isteka 22 tjedna od začeća, kada je prekid zakonom dopušten, s obzirom na to da je gđa Čavajda zdravstvenu uslugu morala potražiti izvan RH, u Sloveniji", navodi se u izvješću.

Pročitajte i ovo Ilustracija BORBA ZA PREŽIVLJAVANJE VIDEO Kako u Hrvatskoj žive osobe koje se bore s rakom? ''Ostaju bez posla, umiru od gladi, bez vode, sami...''

Preporuka Ministarstvu zdravstva da osigura informiranost o prekidu trudnoće

Stoga je izdana i preporuka Ministarstvu zdravstva da osigura informiranost pacijenticama koje zatraže prekid trudnoće te dostupnu i pristupačnu zdravstvenu zaštitu u svim slučajevima kada je prekid trudnoće dopušten Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.

Prepoznavanje tog problema za Hinu su komentirali iz udruge Roda, koja se zauzima za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj.

"Slučaj Mirele Čavajde pokazuje do koje se mjere urušio zdravstveni sustav u javnom sektoru po pitanju reproduktivnog prava žena. U njezinu slučaju RH joj nije omogućila zdravstvenu skrb koju joj jamče hrvatski zakoni i međunarodni akti kojih je Hrvatska potpisnica", kazala je Branka Mrzić Jagatić iz udruge Roda.

Dodala je i da je informacija o tome slučaju preko inicijative Dosta! upućena i prema posebnim izvjestiteljicama UN-a koje su zatražile i očitovanje od hrvatskih vlasti. Zaključuje i da još nisu stigli istražiti kako je hrvatska Vlada u odgovoru UN iznijela da su poduzeti određeni koraci u unapređenju prakse. "No o kakvim se koracima radi, čekamo tematski sastanak s Ministarstvom zdravstva koji nam je obećao ministar zdravstva Vili Beroš", zaključuje.

Ilustracija Vili Beroš Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Izvješće se dotaklo i zviždača, migracija, policije i zatvora, prava na čist, zdrav i održiv okoliš, a ove godine uvedena su dva nova poglavlja - o mladima i pravima mladih i o raseljenim osobama iz Ukrajine.

U analizi stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj pučke pravobraniteljice izdvaja se poglavlje o tražiteljima međunarodne zaštite i ilegalnim migrantima. Ističe se i kako se lani bilježi pad broja pritužbi s navodima o pushbacku imigranata, no i da organizacije civilnog društva i nadalje izvještavaju o prikupljenim svjedočanstvima o pushbacku i nemogućnosti traženja međunarodne zaštite.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 6 PRAVO, A NE SOCIJALNA POMOĆ ''Hrvatska je već trebala uvesti univerzalni dječji doplatak od 100 eura po djetetu'': Vlada čeka izbore?

Pročitajte i ovo Ilustracija - 4 U POTRAZI ZA DOMOM Broj posvojene djece raste, ali mnoga tek čekaju svoju priliku: Iza njih su često velike traume, a budućnost je neizvjesna

Najveći broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu od 2004.

"Tijekom 2022. zabilježen je najveći broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom od 2004., odnosno od donošenja prvog Zakona o azilu. Tijekom godine zatražilo ju je 12.827 osoba, od toga 10.087 u postajama granične policije te 137 u postajama aerodromske policije", ističe se u izvješću pučke pravobraniteljice.

Tu informaciju su, pak, za Hinu prokomentirali iz Centra za mirovne studije (CMS), udruge koja se u Hrvatskoj najviše brine o zaštiti prava i statusa migranata.

"Izrazito nizak broj odobrenih međunarodnih zaštita u Hrvatskoj tradicija je Ministarstva unutarnjih poslova. Naime, prema službenim statistikama MUP-a, Hrvatska je pružila međunarodnu zaštitu tek 1039 osoba u posljednjih 12 godina.

Takav se trend nastavio i u posljednjoj godini, kada je od ukupno 12.872 zaprimljenih zahtjeva za azil zaštitu dobila tek 21 osoba", ističe Antonia Pindulić iz CMS-a. Prokomentirala je i prošlotjedno izvješće Amnesty Internationala (AI) prema kojem Hrvatska i dalje nasilno postupa prema ilegalnim migrantima.

"Izvještaj Amnesty Internationala vrijedan je pregled stanja ljudskih prava kojeg će kao recentno izvješće svakako morati uzimati u obzir i druge zemlje pri ocjenjivanju sigurnosti Hrvatske za izbjeglice. Izbjeglicama još uvijek prijete nezakonita protjerivanja, mučenje i nečovječno postupanje dok su istrage tih kaznenih djela neučinkovite", kazala je Pindulić.

Ilustracija Tena Šimonović Einwalter Foto: DNEVNIK.hr

Zaključila je i da navedeni izvještaj dobro sumira kršenja ljudskih prava s kojima se izbjeglice i drugi migranti susreću u Hrvatskoj dodavši da je to još jedan "dokument u nizu pred kojim odgovorne institucije trebaju prestati zatvarati oči".

Zaključno, u kratkom pregledu izvješća pučke pravobraniteljice izdvajamo i konstataciju da dugoočekivani novi Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije lani nije donesen, iako je stari istekao još 2016. Njegovi akcijski planovi nedovoljno su ambiciozni jer ne sadrže konkretne i adekvatne mjere, navodi se.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 3 SIGURNOST I DOSTOJANSTVO Prije 16 godina u Hrvatskoj je prvi put priznato pravo na azil: Gdje smo danas u ''tvrđavi Europi'' i jesmo li zaboravili ljudima biti ljudi?

Romi najdiskriminiranija skupina u Hrvatskoj

Neprihvatljivi govor i govor mržnje bili su naglašeno prisutni u javnom prostoru, najviše na internetu i društvenim mrežama.

Što se tiče diskriminacije, najviše pritužbi je bilo na području rada i zapošljavanja, a najviše diskriminacijskih osnova bilo na osnovu nacionalnog podrijetla i etničke pripadnosti, pri čemu su najugroženiji Romi.

No konkretno se ističe i da su Romi najdiskriminiranija skupina u Hrvatskoj, "što ne čudi s obzirom na marginalizaciju i diskriminaciju s kojom su suočeni, kao i nedostatne politike uključivanja Roma u društvo".

"Na pitanje koje se grupe najčešće susreću s diskriminacijom, građani i dalje odgovaraju da su to Romi (18 posto), a 3 posto da su to Srbi. Podaci o socijalnoj distanci pokazuju da čak 55 posto ispitanika smatra da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, nešto više od četvrtine da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata, dok bi za gotovo četvrtinu ispitanih, kada bi imali vlastitu tvrtku, bio problem zaposliti Rome", ističe se u izvješću.

Pritom se navodi segregacija romske djece u školama, zabrane ulaska Roma u neke lokale u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, kao i problem s dvojezičnošću. Konkretno, navodi se da je udio pripadnika romske nacionalne manjine u Općini Orehovica porastao s 18,29 posto na 33,68 posto, čime su se stekli uvjeti za ostvarivanje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma kojim se služe pripadnici romske manjine.

Pročitajte i ovo Romsko naselje, ilustracija - 1 UNICEF-ov projekt Protiv siromaštva i socijalne isključenosti: Djeci romske manjine u Međimurju omogućeno bolje i sretnije djetinjstvo

"Najviše problema u ostvarivanju prava romske manjine imamo u Međimurju. No, od borbe za ostvarivanja prava Roma, a naročito za dvojezičnošću u općini Orehovica, nećemo odustati", kazao je Veljko Kajtazi, zastupnik nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Izvješće pučke pravobraniteljice o stanju ljudskih prava 2022. koje služi kao sustav ranog upozorenja na "pukotine" sustava zaštite ustavnih i zakonskih prava građana bit će službeno predstavljeno u utorak. 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene