Svibanj je obično vrijeme kada vrane imaju mlade u gnijezdima, a to znači da one koje su nastanjene u urbanim središtima razvijaju jaki zaštitnički instinkt.
Nerijetko ćete zato u raznim grupama na društvenim mrežama ovih dana naići na upozorenja susjeda kako “vrane napadaju”, “ne ide ovim putem”, “zaletjela mi se u glavu” i slično.
Vrane su jedna od onih gradskih ptica oko kojih se uvijek lome koplja. Neki ih ne vole i boje ih se, zamjeraju im kopanje po kantama za otpad i glasno graktanje, dok ih drugi cijene zbog njihove inteligencije i čistoće, držanja podalje od ljudi i stambenih objekata te činjenice da gdje ima vrana – nema golubova.
U Zagrebu su ovih dana osvanuli plakati Grada Zagreba koji informiraju šetače u parkovima o prisutnosti vrana uz poruku – Ne bojte se vrana.
Plakati upozoravaju na prisutnost sivih vrana na tom području te činjenicu da je u tijeku sezona njihovog gniježđenja zbog čega roditelji mogu štititi svoje mlade zalijetanjem na prolaznike.
Ovakvo ponašanje vrana uobičajeno je tijekom svibnja i lipnja, kada ptići uče letjeti i često se nađu na tlu. Vrane se neće zaista zaletjeti u ljude, vrlo vjerojatno ih neće niti dodirnuti i u pravilu se suzdržavaju od kontakta s ljudima te ovako samo žele otjerati “uljeze” s mjesta gdje se nalaze njihovi mladi.
Sive vrane su uobičajene gradske ptice s kojim dijelimo susjedstvo i kojih se ne treba bojati, navodi se u obavijesti, a evo i nekoliko savjeta kako se ponašati ako se na vas zaleti vrana:
- Nemojte paničariti, panika može dovesti do ozljede zato zadržite smirenost
- Nemojte trčati, bježati ili nastaviti voziti bicikl jer se uslijed pada lako možete ozlijediti. Siđite s bicikla ili nastavite hodati i polako se udaljite s lokacije
- Podignite ruke, torbu, kišobran ili drugi predmet iznad glave
- Gledajte prema vrani koja se na vas zaletjela (vrane se ne zalijeću ako gledate prema njima)
Hranjenje i izmještanje gnijezda
Urbana središta privlače vrane zbog obilja hrane, no nisu njihova prirodna staništa. Mnogi gradovi zato redovito pozivaju građane da ne hrane ptice ostacima hrane te održavaju čistima mjesta za odlaganje otpada.
Građani često hrane ptice pekarskim proizvodima koji im izazivaju probavne probleme. U prisutnosti vrana ne bi trebalo ni jesti pekarske proizvode u hodu, jer to može rezultirati pokušajem vrana da dođu do hrane jer su ih već ranije hranili tom hranom.
Početkom kalendarske godine gradovi često organizirano uklanjanju gnijezda i sele ih u prirodu, a građane pozivaju da im jave lokacije s kojih treba ukloniti gnijezda. U Zagrebu prijave obično traju do kraja veljače, a nakon toga više nije moguće uklanjati gnijezda kad ptice počinju polijegati jaja.
Zakon strogo zabranjuje uznemiravanje divljih vrsta (a vrana je divlja ptica), zbog njihovog gniježđenja, polijeganja jaja i brige za mladunce, a kako taj period započinje 1. ožujka te traje do 31. srpnja, u tom periodu nije moguće intervenirati i uznemiravati ih.
Kao jedna od mjera kontrole populacije vrana, obično se angažira sokolarska služba, kako bi na lokacijama na kojima je populacija vrana velika ili dolazi do njihova napada, sokolari sa svojim pticama radili distrakciju te uznemiravali vrane što bi ih moglo potaknuti da presele na neku drugu lokaciju.
Grad Zagreb tako pokušava oformiti gnjezdilište na lokaciji na Jarunu postavljanjem hranilica koje bi trebala privući ptice, a s druge strane sokolarska služba ih u dozvoljenom periodu pokušava istjerivati s gradskih lokacija i usmjeriti prema hranilištu. Na istoj lokaciji su postavljene i lovke za ptice, kako bi se pojedine ptice označili GPS uređajima i pratili njihovo kretanje i eventualna mjesta gnjezdilišta izvan urbane sredine.
