"Rastom cijena, uvođenjem eura, gledajući i iznos prosječnih plaća, dječji doplatak od 19 do 38 eura nikako nije dovoljan da bi dijete imalo ikakve koristi od njega. Ako idemo ukorak s vremenom i ako smo toliko napredovali, vrijeme je i da se mijenjaju stvari koje se nisu mijenjale desetljećima. Dječji doplatak u Hrvatskoj iznosi mizernih 149 do 299 kuna, ili po novome 19,40 do 38,90 eura. Cenzus je takav da mnoge obitelji ostaju bez dječjeg doplatka unatoč tome što su na pragu socijalnih slučajeva zbog malih primanja iako su zaposlene", upozorila je građanska inicijativa ZA djecu i pokrenula peticiju za izmjene Zakona o dječjem doplatku.
Ključni zahtjevi su ukidanje cenzusa i fiksni dječji doplatak za svako dijete u iznosu od 100 eura, a za djecu s invaliditetom žele povećanje dječjeg doplatka – i to za djecu prvog i drugog stupnja invaliditeta 150 eura te za djecu s težim i teškim invaliditetom 200 eura. Plan je prikupiti 100.000 potpisa, peticija traje još nešto manje od tri tjedna, a dosad je prikupljeno više od 61.000 potpisa.
Kad prikupi željeni broj potpisa, kane u Sabor, a naglašavaju da ''peticija ne potiče rađanje djece zbog novca, već potiče državu da svako dijete ima ista prava i da Hrvatska konačno prestane biti u padu nataliteta''.
Dječji doplatak kao dječje pravo, a ne kao socijalna pomoć
''S obzirom na povećane prihode državnog proračuna uslijed realnog gospodarskog rasta 2022. godine, ali i visoke inflacije te rastućih troškova života svima, a posebice u višečlanim obiteljima s djecom, trebalo je već u proračunu za 2023. godinu predvidjeti potrebna sredstva te u Saboru izglasati promjene relevantnog Zakona i uvesti univerzalni dječji doplatak od 100 eura po djetetu'', ističe za DNEVNIK.hr Zdenko Babić, profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Upozorava kako nam podaci govore da ukupni izdaci za dječji doplatak i broj djece primatelja rapidno padaju zbog prestrogog cenzusa i niskih iznosa: ''Tako se 2001. godine za dječji doplatak izdvajalo oko 2,5 milijarde kuna za oko 550.000 djece, što je bilo 1,2 posto tadašnjeg BDP-a. 2010. godine broj djece pao je na 390.000, a iznos je pao na 1,7 milijardi kuna, što je bilo 0,5 posto BDP-a. U 2021. je godini oko 270.000 djece primalo dječji doplatak i izdvajalo se tek 0,3 posto BDP-a za financiranje dječjeg doplatka. Dakle, pali smo s 1,2 posto BDP-a na 0,3 posto BDP-a od 2001. do 2021. godine.''
Ako bismo uveli dječji univerzalni dječji doplatak od 100 eura po svakom djetetu do navršene 18. godine života i ako zaokružimo broj djece do 18 godina na oko 700.000, onda bi mjesečni izdatak za proračun iznosio 70 milijuna eura, a godišnji oko 840 milijuna eura, što bi bilo između 1,3 i 1,4 posto BDP-a 2022. godine, a to bi bilo oko četiri puta više nego danas, napominje Babić.
No, Hrvatska je danas među europskim zemljama koje najmanje izdvajaju za dječji doplatak, a prema univerzalnom dječjem doplatku ide sve veći broj zemalja u Europskoj uniji. Naime, kako objašnjava Babić, ''kod univerzalnog dječjeg doplatka na doplatak gleda se s jedne strane kao na dječje pravo koja ostvaruju sva djeca, a s druge strane pojednostavljuje se procedura i troškovi administracije bitno se reduciraju jer se ne trebaju vršiti provjere dohotka po članu obitelji''.
Kao primjer dobre prakse u ovom području Babić navodi Poljsku, koja je 2016. godine uvela univerzalni dječji doplatak od mjesečno 500 zlota, protuvrijednost je 110 eura: ''Poljska je povećala svoja izdvajanja na oko tri posto BDP-a za obiteljsku politiku i od zemlje koja je po izdavanjima za obiteljsku politiku 2014. bila iza Hrvatske u roku samo od tri godine 2017. je ušla u krug EU zemalja predvodnica po izdvajanjima za obiteljsku politiku.''
Pročitajte i ovo
Tko i zašto prima dječji doplatak u Hrvatskoj?
U 2021. broj korisnika doplatka za djecu iznosio je 134.807 i obuhvaćao je 263.906 djece, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu.
Doplatak za djecu novčano je primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku na djecu radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika te drugim uvjetima utvrđenim Zakonom.
Pravo na doplatak za djecu imaju osobe kojima ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70 posto proračunske osnovice (dohodovni cenzus).
Proračunska osnovica utvrđuje se za svaku godinu Zakonom o izvršavanju proračuna, a za 2023. godinu iznosi 441,44 eura. Dohodovni cenzus iznosi 309,01 eura.
Zakonom su definirane i tri osnovne cenzusne (dohodovne) grupe:
- 1. grupa, u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33 posto proračunske osnovice (72,09 eura / 543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 39,73 eura / 299,34 kune, odnosno devet posto proračunske osnovice po djetetu
- 2. grupa, u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66 posto proračunske osnovice (72,09 eura / 543,14 kuna - 148,59 eura / 1119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 33,11 eura / 249,45 kuna, odnosno 7,5 posto proračunske osnovice po djetetu
- 3. grupa, u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67 do 70 posto proračunske osnovice (148,59 eura /1119,53 - 309,01 eura / 2328,20 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 26,49 eura / 199,56 kuna po djetetu, odnosno šest posto proračunske osnovice po djetetu.
Korisnicima koji imaju više od dvoje djece uz utvrđen iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500 kuna za treće i četvrto dijete. Isto tako, u Zakonu postoje i uvećanja doplatka za djecu za određene kategorije, pa tako dijete s teškim ili težim invaliditetom prima 831 kunu mjesečno sve dok mu invaliditet traje.
Pročitajte i ovo
Dječji doplatak rast će krajem godine?
Iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade za DNEVNIK.hr napominju da pozdravljaju i zahvaljuju na svim konstruktivnim prijedlozima koji mogu poboljšati sustav: ''Stvaranje povoljnijih ekonomskih uvjeta za obitelji važan je prioritet Programa Vlade za razdoblje od 2020. do 2024. godine, zbog čega je ove godine planirano donošenje Zakona o doplatku za djecu, što je najavljeno u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2023. godinu. Izmjenama se namjeravaju povećati iznosi doplatka za djecu za sve skupine korisnika, kao i redefinirati postojeće cenzusne grupe. U procesu izmjena Zakona razmatrat će se svi doprinosi kojima je cilj jačanje obitelji u Hrvatskoj.''
Podsjetili su na to da je u prethodnom razdoblju izmijenjen dohodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu s 50 na 70 posto proračunske osnovice, no tu je mjeru, ističu, potrebno nastaviti i dalje kako bi se osiguralo povećanje broja korisnika doplatka za djecu, kao i korisnika pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu. Godišnje se, otprilike, 1.200.000.000,00 kuna (podatak za 2021.) odnosno 159.267.370,00 eura izdvaja za doplatak za djecu, a od 2016. je plaćeno 9.082.256.556,25 odnosno 1.205.422.596.89 eura.
Kad je riječ o mjerama stvaranja povoljnijih ekonomskih uvjeta za obitelji, doplatak za djecu komplementaran je mjerama pronatalitetne i porezne politike, ističu iz Ureda: ''Doplatak za djecu treba promatrati uz olakšice u sustavu poreza na dohodak (odbitak za djecu) jer te dvije mjere u načelu imaju iste ciljeve – poboljšanje kvalitete života obitelji s djecom. Uz povećanje osnovnog osobnog odbitka s 371 eura na 530 eura porezni odbitak za uzdržavanu djecu financijski je izdašan te ujedno predstavlja financijsku potporu.''
Porezne olakšice za djecu razlikuju se prema broju djece u pojedinoj obitelji:
- za prvo dijete porezna olakšica iznosi 232,27 eura mjesečno ili 2787,18 eura godišnje
- na drugo dijete roditelj ima poreznu olakšicu od 331,81 eura mjesečno što je 3981,68 eura godišnje
- treće dijete umanjuje oporezivi dio dohotka za 464,53 eura mjesečno, odnosno 5574,36 eura godišnje
- sa svakim sljedećim djetetom u obitelji koeficijenti prema kojima se obračunavaju porezne olakšice rastu, pa time rastu i njihovi iznosi na mjesečnoj odnosno godišnjoj razini.
Pročitajte i ovo
U proteklih šest godina mandata unaprijedili smo zakonodavstvo koje uređuje pitanje doplatka za djecu te i rodiljne te roditeljske potpore, istaknuli su i pobrojali iz Ureda: ''Utrostručili smo roditeljsku naknadu za drugih šest mjeseci te je podigli s 353,04 eura na do 995,43 eura, što je znatno iznad medijalne plaće te na razini prosječne plaće. Ukupan iznos naknada iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora isplaćenih u 2021. godini iznosio je 370.000 eura, što je povećanje od 55 posto u odnosu na 2016. godinu, kada je bilo 1,8 milijardi kuna (240.000 eura).''
Ukupno se, naglašavaju, za doplatak za djecu, rodiljne i roditeljske potpore ''izdvaja 398.168.454 eura godišnje, a Vlada je pritom omogućila i besplatne školske obroke, prijevoz i udžbenike za učenike te financira brojne druge mjere kojima se osnažuju obitelji s djecom diljem Hrvatske''.
No, daleko je to od dovoljnog i dugoročno održivog. Da je potrebno poboljšati zaštitu prava djece izmjenama propisa o doplatku za djecu, godinama već u svojim izvješćima upozorava i pravobraniteljica za djecu. No, potreban je sustavan pristup praćenju potreba djece, a mjere usmjerene na poticanje demografskog rasta u Hrvatskoj trebale bi počivati na široj obiteljskoj politici koja uključuje i niz raznovrsnih mjera podrške roditeljstvu, a ne samo ulaganja u djecu kroz dječje doplatke i socijalna davanja.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Problem siromaštva mnogo je širi od nedostatka novca
Svako četvrto dijete u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti. Nedostatak materijalnih sredstava, ali i s time povezana isključenost i depriviranost djece onemogućavaju djecu u ostvarivanju mnogih njihovih prava: na primjereno stanovanje, na bolji uspjeh u školovanju i stjecanje znanja potrebnih za zaposlenje, na cjelovitu zdravstvenu zaštitu, sudjelovanje u kulturnim, sportskim i drugim aktivnostima potrebnim za razvoj, upozorila je za DNEVNIK.hr dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
Problem siromaštva, ističe, mnogo je širi od nedostatka novca i zato nije dovoljno baviti se njime samo u kontekstu novčanih pomoći, već je u Hrvatskoj nužno više ulagati u izjednačavanje mogućnosti za svu djecu od najranije dobi: ''To znači i osigurati svakom djetetu primjereno stanovanje i kvalitetnu prehranu, ali i dostupnost ranog odgoja i obrazovanja, pomoći u obrazovanju i uključivanju u aktivnosti organiziranog slobodnog vremena. S tom smo idejom predlagali uvođenje nove socijalne usluge mentorstva za djecu. Pozdravljamo osiguravanje besplatnog školskog obroka svakom djetetu, što će, vjerujemo, mnogima dobro doći.''
No u pogledu dječjeg siromaštva, napominje, svakako je pred Hrvatskom još mnogo posla i obveza: ''Neke od njih proizlaze i iz europskog dokumenta Jamstvo za djecu, a ponajprije je nužno osmisliti i provoditi politiku socijalnog stanovanja jer je primjereno stanovanje osnovno ljudsko pravo, koje utječe na ostvarivanje brojnih drugih prava.''
Pročitajte i ovo
