Galerija
Predsjednik Venezuele Nicolás Maduro naredio je u utorak stvaranje nove države pod nazivom Gvajana Esequiba, nakon kontroverznog nedjeljnog referenduma na kojem su venezuelanski birači odobrili aneksiju teritorija susjedne Gvajane.
Maduro tvrdi da im je to područje oteto kada su prije više od 100 godina iscrtane granice Gvajane. Međutim, izlaznost na referendum bila je razočaravjuća za socijalističkog predsjednika Venezuele, nasljednika kontroverznog Huga Chaveza.
Pročitajte i ovo
Madurova vlada tjednima je promovirala referendum kao patriotski čin kojim će ujediniti zemlju. Za popularizaciju ideje predsjednik je angažirao i kazališne umjetnice te reggaeton glazbenike. Odaziv nije bio posebno entuzijastičan, glasalo je tek 10,5 od 20,7 milijuna građana s biračkim pravom, no Maduro je ionako trebao tek simboličnu potporu svojim prijetnjama da će susjednoj zemlji oteti teritorij.
Područje Essequibo je gusto pošumljena i naftom bogata regija koja se proteže na otprilike 130.000 kvadratnih kilometara i iznosi oko dvije trećine nacionalnog teritorija Gvajane. Venezuela već dugo polaže pravo na tu zemlju i odbacuje presudu međunarodnih arbitara iz 1899. koja je postavila sadašnje granice.
Pročitajte i ovo
Gvajana je ovaj potez nazvala korakom prema aneksiji i "egzistencijalnom prijetnjom".
U razgovoru sa zakonodavcima u utorak, predsjednik Nicolás Maduro pokazao je "novu kartu" Venezuele uključujući sporni teritorij i rekao da će svi stanovnici tog područja dobiti venezuelansko državljanstvo. Karta će, napomenuo je, biti podijeljena u svim školama i javnim zgradama u zemlji.
Maduro je također potpisao predsjedničku uredbu o stvaranju "Visokog povjerenstva za obranu Gvajane Esequibe".
Pročitajte i ovo
Najavljene mjere uključuju odobravanje dozvola za istraživanje nafte, plina i ruda. Maduro je naredio državnoj naftnoj tvrtki PDVSA da osnuje poseban odjel PDVSA-Esequibo koji će odmah početi upravljati aktivnostima u toj regiji.
Predsjednik je zatražio od zakonodavaca i da sastave zakon kojim se zabranjuje zapošljavanje bilo koje tvrtke koja je radila s Gvajanom u spornim područjima, te daje tvrtkama koje su trenutno u regiji tri mjeseca da napuste to područje.
U intervjuu u srijedu za CNN gvajanski predsjednik Irfaan Ali nazvao je poteze Venezuele neposrednom prijetnjom i očajničkim pokušajem. Ali je rekao da Gvajana surađuje s međunarodnim saveznicima, uključujući SAD, radi obrane. Razovarao je, kaže, i s brazilskim predsjednikom Luizom Inaciom Lula da Silvom, koji ga je uvjerio da Brazil snažno stoji uz Gvajanu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Brazil je posljednjih dana poduzeo obrambene mjere i premjestio trupe duž granice koju dijeli s regijom Essequibo, priopćilo je ministarstvo obrane te zemlje. Brazil je također poslao tim da se sastane s Madurom, rekao je Ali u srijedu.
Obraćajući se novinarima u ponedjeljak, glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da Washington nastavlja tražiti "mirno rješenje graničnog spora između Venezuele i Gvajane".
"Odlukom iz 1899. utvrđeno je da se kopnena granica između Venezuele i Gvajane treba poštovati osim ako ili dok strane ne postignu novi sporazum ili nadležno pravno tijelo ne odluči drugačije. Stoga bismo pozvali Venezuelu i Gvajanu da nastave tražiti mirno rješenje svog spora. To nije nešto što će se riješiti referendumom", rekao je.
Pročitajte i ovo
Sve je počelo zbog nafte
Rijetko naseljena, siromašna Republika Gvajana doživjela je brzu transformaciju nakon što je ExxonMobil 2015. otkrio naftu u blizini obale regije Essequibo. Godišnje država uprihodi više od milijardu dolara od nafte, što potiče goleme infrastrukturne projekte. Zemlja bi trebala premašiti proizvodnju nafte Venezuele, koja dugo ovisi o vlastitim rezervama, i na putu je da postane najveći svjetski proizvođač nafte po glavi stanovnika.
Maduro će od nedjeljnog referenduma politički profitirati u vrijeme izazovne kampanje za ponovni izbor. Naime, u listopadu je venezuelanska oporba pokazala rijedak zamah nakon što se okupila oko Marije Corine Machado, bivše zastupnice desnog centra koja je napala Madura zbog rastuće inflacije i nestašice hrane, na prvim predizborima u zemlji u 11 godina.
Pročitajte i ovo
"Autoritarna vlada koja se suočava s teškom političkom situacijom uvijek je u iskušenju da traži patriotsko pitanje oko sebe kako bi se mogla omotati zastavom i skupiti podršku, i mislim da je to veliki dio onoga što Maduro radi", rekao je Phil Gunson, Analitičar iz Caracasa za International Crisis Group.
Pišući za Foreign Policy prošle godine, uoči najave referenduma, Paul J. Angelo iz Vijeća za vanjske odnose i Wazim Mowla, pomoćnik direktora za Karipsku inicijativu u Latinoameričkom centru Adrienne Arsht Atlantic Councila, nazvali su granični spor "bure baruta", tvrdeći da bi "prkos međunarodnim normama" ruskog predsjednika Vladimira Putina invazijom na Ukrajinu "mogao dati nova krila Madurovim teritorijalnim ambicijama".
-
Najavio pravnu borbuNekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
-
Nakon napadaNe može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
-
Policija na nogamaVIDEO Strava u susjedstvu: U obiteljskoj kući pronađena tri tijela, otkriveno što su policajci zatekli pored mlađeg muškaraca
