Više od 100.000 hrvatskih korisnika kredita vezanih uz švicarski franak mogu odahnuti - Trgovački sud u Zagrebu je presudio u njihovu korist.


Sudac Radovan Dobronić pročitao je nepravomoćnu presudu točno godinu dana od prvog ročišta u sporu protiv banaka koje je Potrošač tužio zbog valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope.

>> Građani dobili banke: Evo što kaže ministar Linić!

Vezani članci Privođenje petorice mladića u Zadru (Foto: Dnevnik.hr) Policija privela osumnjičenike: Petorica koja se terete za stravičan slučaj silovanja kod Zadra u pritvoru ostaju 30 dana Slika nije dostupna Odluka suda u Gospiću: Banka mora oštećenom dužniku isplatiti 11.445 švicarskih franaka

Banke, prema nepravomoćnoj presudi, moraju u roku od 60 dana vratiti glavnice u kune i platiti 441.000 kuna sudskih troškova te im se zabranjuje da istu grešku ponove. Glavnicu moraju vezati za euro.

>> UPORNOST IM SE ISPLATILA: Ovo su građani koji su pobijedili banke!

No, povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima. I to ukoliko presuda postane pravomoćna.

Sudac Dobronić pozvao je osam hrvatskih banaka koje su od udruge Potrošač izgubile spor, zbog kredita u švicarskim francima, da se pokušaju nagoditi, jer bi današnja presuda, postane li pravomoćna, bila temelj za nove tužbe koje bi banke mogle baciti na koljena.

'Ima razloga da budete razumni i pokušate postići kompromis s tužiteljem', rekao je Dobronić dodavši da tolika količina tužbi može iscrpiti svaku banku. Banke su ranije odbile poziv Potrošača za mirenje, a sudac je rekao da ne razumiju težinu Zakona o zaštiti potrošača. Obrazložući presudu Dobronić je ustvrdio da banke kao profesionalci nikako nisu smjele građanima ponuditi usluge kredita vezane uz švicarski franak s promjenljivom kamatnom stopom i promjenljivom glavnicom.

Banke povrijedile prava potrošača

Takva kombinacija neograničene promjenjive kamatne stope i glavnice u vrijeme fluktuacije tečaja i na tako dugi rok je poptuno neprihvatljiva, kazao je, ustvrdišvi da su banke povrijedile prava potrošača jer ih nisu u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke. Bankama je zabranjeno slično postupanje ubuduće i naloženo da isplate parnični trošak veći od 440 tisuća kuna.

Presudom na koju se strane mogu žaliti u roku od osam dana bankama je naloženo da 60 dana od pravomoćnosti ponude klijentima izmjenu ugovora i glavnicu odrede u kunama uz fiksnu kamatnu stopu na dan sklapanja ugovora. No, građani će svoja potraživanja prema bankama moći ostvariti tek nakon pravomoćnosti u privatnim parnicima.

Nije bilo nikakve dileme

'Znam da će ova odluka imati posljedice za banke, ali nije bilo nikakve dileme i ovo je jedina moguća odluka', kazao je sudac, koji je presudu objavio točno godinu dana od prvog pripremno ročišta po kolektivnoj tužbi protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke. Iako se složio s bankarima da nisu mogli predvidjeti budućnost, sudac je ustvrdio da su znali da će doći do blagog ili umjerenog rasta franka, ali da su to prešutjeli klijentima te da nisu postupali u dobroj vjeri.

Banke također, kazao je sudac, klijentima nisu pojasnile rizik zaduživanja u francima u vrijeme fluktuacije tečaja te su prešutjele da Hrvatska narodna banka štiti kunu samo u odnosu na euro. Klijentima su tek rekle da je kamatna stopa za kredite u francima povoljna. 'Rizik koji proizlazi iz kombinacije valutne klauzule i promjenjive kamatne stope uvećan je do granica koje ga čine potpuno neprihvatljivima', navodi se u presudi.

Iskazi 'logični i uvjerljivi'

Za iskaze svjedoka koji su u postupku ispričali da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, sudac je rekao da su 'logični i uvjerljivi', iako su oni članovi udruge Potrošač. Nisu ti svjedoci bitni sami po sebi već ih se saslušalo kako bi se utvrdila opća slika o sklapanju ugovora o kreditu, dodao je.

Iz njihovih iskaza, kazao je sudac, vidljivo je, da su službenice u bankama bile ljubazne pri sklapanju ugovora o kreditu, ali je ta ljubaznost utihnula kad su korisnici tražili objašnjene zbog rasta kamata. Osobne bankarice, smatra sudac, nisu saslušane jer su očigledno postupale po nalogu uprava.

Zavaravajući elementi oglašavanja

Za oglašavanje banaka u medijima rekao je da su gotovo svi oglasi bili usklađeni i da su banke, iako tvrde da se to nije odnosilo na franak, naglašavale povoljnost kamata kao i da nisu potrebni jamci. No, pored kamata, koje su u slučaju franka bile povoljnije, postoje i drugi elementi, kazao je sudac ustvrdivši da je tu riječ o zavaravajućim elementima oglašavanja.

U trosatnom obrazloženju sudac se dotakao i teoretskih pojmova poput monetarnog nominalizma, domaće valute kao apstraktnog mjerila vrijednosti, monetarne suverenosti. Predstavnici banaka najavili su žalbu, dok su, odvjetnici Potrošača zadovoljni odlukom. No, smatraju da odluku treba uzeti smireno i s umjerenim oduševljenjem, jer slučaj još nije gotovo. O žalbama će odlučivati Visoki trgovački sud.

 

Povijest slučaja Franak

Prvo pripremno ročište održano je lani 4. srpnja, a kolektivna tužba protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke, prihvaćena je prošlog prosinca. Suđenje je počelo u ožujku, kada je sudac ustvrdio da je valutna klauzula dopuštena, ali da bi njena primjena trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.

>> Slučaj Franak: U četvrtak povijesna presuda u sporu protiv banaka

Niz korisnika spornih kredita posvjedočio je da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, ali su im kasnije drastično porasle rate dugoročnih kredita vezanih uz franak, čiji je rast tečaja u kombinaciji s rastom kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice. Opunomoćenici banaka rast kamata obrazložili su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.

Predstavnici Potrošača tvrde da banke nisu imale stvarno već virtualno pokriće u francima te da su tečajni rizik 'svalile' na potrošače koji na to nisu bili upozoreni. No, predstavnici banaka su odgovorili da su banke gotovo u potpunosti imale usklađenu imovinu i obveze u francima te da nisu zarađivale niti su imale špekulativne namjere zarađivati na tečajnim razlikama.

Potrošač je, pak, ustvrdio da su banke na početku obveze pokrivale deponiranom štednjom i zaduženjem u inozemstvu, ali da su s rastom tečaja tečajni rizik otklonile 'derivatnim instrumentima'. Tvrde da je riječ o visokorizičnim kreditima koje su banke uvele na netransparentan način.

U slučaju da se utvrdi da su banke nepošteno ugovarale valutne klauzule u francima uz promjenjive kamatne stope krediti u toj valuti bi se trebali konvertirati u kune po tečaju na dan sklapanja kredita. Potrošači bi pojedinačno mogli tražiti povrat novca, no to pravo ne bi ostvarili dobivanjem kolektivne tužbe. Riječ je o prvoj takvoj tužbi u povijesti hrvatskoga pravosuđa, a Potrošač ističe da u Hrvatskoj ima preko 100.000 korisnika kredita vezanih za 'švicarce'. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook