UPORNOST IM SE ISPLATILA: Ovo su građani koji su pobijedili banke!
Piše B.V.,
04. srpnja 2013. @ 12:33
Nakon povijesne presude Trgovačkog suda u Zagrebu, kojom su građani dobili parnicu protiv banaka u slučaju Švicarac, valja još jednom podsjetiti tko zapravo stoji iza pokretanja tužbe protiv banaka.
Podijelite
Muke po građane koji su imali kredite u švicarskim francima počele su početkom 2010. godine, kad je tečaj švicarskog franka počeo neprestano rasti, a rate su im porasle i za nekoliko stotina kuna.
Oko 16 posto građana, kojima je život doslovce diktirao tečaj franka bili su na rubu bankrota, a kako nisu imali adekvatnu pravnu zaštitu, banke su, kako je ispalo koristile tu situaciju. Naime, još sredinom 2011. godine sudska vještakinja za financije i bankarstvo, Marija Duljković, istaknula je kako u dvostranim ugovorima koji se potpisuju banke su kamatni i tečajni rizik prebacile na građane. Ocijenila je kako su za propust u pomanjkanju pravne zaštite krivi Ministarstvo financija i HNB.
Građani su dovedeni na rub bankrota, a mnogi su i bankrotirali i sve to dovelo je do pokretanja tužbe, koja je današnjom presudom dobila svoj epilog, a sve je počela udruga Franak, u kojoj su se okupili građani, koji imaju kredite u švicarskim francima i koja je tužbu pokrenula preko udruge Potrošač. Podsjetimo još jednom tko su i što je njihov cilj.
Udruga franak je udruga korisnika kredita poslovnih banaka u Hrvatskoj s valutnom klauzulom i/ili promjenjivom kamatnom stopom. Udruga franak je osnovana radi promicanja, unaprijeđenja i ostvarivanja prava korisnika kredita kod poslovnih banaka u skladu sa pravnom regulativom Republike Hrvatske, te pravnom stečevinom EU.
TKO SU?
Grupa građana koji su se našli putem Interneta i odlučili nešto napraviti kako bi poboljšali svoj položaj (i položaj budućih korisnika bankarskih usluga) prema bankama. Udruga Franak djeluje kao neprofitna, nevladina i nestranačka udruga građana.
Traže da im se rate kredita, u eurima ili švicarskim francima, dovedu u razume mjere shodno gospodarskoj situaciji u zemlji i shodno pravnoj regulativi RH. Traže da banke u Hrvatskoj počnu djelovati društveno odgovornije nego što to čine sada.
ŠTO NE TRAŽE?
Ne traže spas iz državnog proračuna, ali isto tako ne traže i da se na teret poreznih obveznika osiguravaju dodatni bankarski ekstraprofiti.