Na dnevnom redu plenarne sjednice tijekom poslijepodneva bila su izvješća o napretku BiH, Srbije i Kosova.
"Ono što je obeshrabrujuće jest da su ove zemlje, počevši od Srbije, Kosova do BiH, nisu ispunile očekivanja koja su trebale učiniti i to ćemo danas raspravljati ovdje", kazala je zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Željana Zovko.
Tonino Picula je rekao kako je pred Srbijom prije svega ozbiljna rasprava unutar te zemlje o tome koliko ona u stvari želi biti članica EU. "Kad tu dilemu razriješi, kad promijeni štošta u svojoj unutarnjoj politici ali i u odnosu prema EU, tad će sigurno i podrška Bruxellesa biti tu", poručio je SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu.
Sjednicu Europskog parlamenta je pratio i reporter Dnevnika Nove TV Danijel Vrbota.
U Strasbourgu je donesena važna odluka za Hrvatsku. Uvođenje eura je sve bliže.
"Francuzi su već 20 godina u eurozoni i vjerojatno se i ne sjećaju kako izgleda franak. Hrvatska bi sljedeće godine trebala postati 20. zemlja članica", kazao je Vrbota te ponovio kako je u EP-u usvojeno izvješće o ulasku Hrvatske u eurozonu, što je bila pretposljednja prepreka na tom putu.
Idući tjedan bit će održan sastanak ministara financija koji bi trebali donijeti dva pravna akta koji predstavljaju posljednju formalnost za uvođenje eura u Hrvatsku 1. siječnja iduće godine.
Bilo je nagađanja da bi se na sjednici održanoj u utorak mogao imenovati izvjestitelj za ulazak Hrvatske u Schengen, no to se ipak nije dogodilo. Odgođeno je za jesen.
Pročitajte i ovo
veliko priznanje
Korak smo bliže uvođenju eura: Prihvaćena preporuka o spremnosti Hrvatske za ulaz u europodručje
Pročitajte i ovo
OD IDUĆE GODINE
Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura: Predsjednik Euroskupine čestitao hrvatskoj Vladi
Hrvatska se nada kako će i to pitanje biti riješeno do 1. siječnja iduće godine.
Dok Hrvatska tako zaokružuje svoju priču euroatlantskih integracija, njezini istočni susjedi su tek na početku.
U EP-u je podneseno izvješće o napretku za BiH i Srbiju, koje nije bilo povoljno.
Srbiji se najviše zamjeraju dobri odnosi s Rusijom i neusklađenost s europskom vanjskom politikom, kao i problem u odnosima s Kosovom, dok je kod BiH izraženo žaljenje što su zapeli pregovori oko reforme Ustava i izbornog zakona.
Hrvatska je snažno zainteresirana za ulazak obje zemlje u EU, ali ima i svoje prigovore. Kod Srbije to su pitanja statusa nacionalnih manjina, nestalih, kao i univerzalna jurisdikcija srbijanskog pravosuđa za ratne zločine.
Kod BiH zainteresirani smo za izmjene izbornog zakona koje bi zajamčile punu ravnopravnost hrvatskog naroda.
U srijedu će Strasbourgom ploviti i falkuša.
U Strasbourgu se održava se okrugli stol o ulozi tradicionalnog u oporavku europske ekonomije. Falkuša je primjer vremena kada se sve iskorištavalo, a malo toga bacalo - primjer koji može biti uzor današnjem dobu kada, u potrošačkom društvu previše toga bacamo.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr