Hoće li Dubrovačko-neretvanska županija postrožiti mjere? "To je sigurno rezultat blagdana"

Cebalo je na izvanrednoj konferenciji za novinare pred županijskim Zavodom za javno zdravstvo ocijenio iznimno lošom epidemiološku situaciju u posljednjih nekoliko dana.

"To je sigurno rezultat blagdana, kada smo se opustili, ali i zbog duljine pandemije. U ovom trenutku nećemo predlagati strože mjere. Preporučit ćemo lokalnim stožerima otkazivanje svih velikih javnih događaja, a lokalni stožeri će se morati još više uključiti u kontrolu provedbe aktualnih mjera", rekao je Cebalo te dodao da je, što se tiče nastave, odluka o prelasku na model B ili C na ravnateljima škola, ovisno o epidemiološkom stanju u pojedinom gradu ili općini.

Ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Mato Lakić istaknuo je kako je 14-dnevna incidencija u županiji gotovo 2500 i svakodnevno raste.

"Najlošija je situacija u općinama Konavle, Župa dubrovačka i Lumbarda, gdje je incidencija preko 4000, potom Dubrovnik 3300, a incidencija raste i u dolini Neretve. Vrlo velik skok broja zaraženih pokazuje da je vjerojatno riječ o omikron varijanti", rekao je Lakić.

Istaknuo je kako je sve veći udio reinfekcija, više od 11 posto, čak i u osoba koje su se zarazile prije mjesec dana.

"Nitko nije siguran, ali cijepljeni prolaze puno bolje sa simptomima, hospitalizacijom i smrti", izjavio je Lakić.

Dodao je kako je epidemiološka služba radila u svim danima blagdana te osigurala da sustav i dalje djeluje, iako je jako napregnut.

"Naši su kapaciteti ograničeni, u bolnici i zavodu, pa molim sugrađane za razumijevanje. Dajemo sve od sebe da sve držimo pod kontrolom", rekao je Lakić.

Pročitajte i ovo Vlada i flurona Doznajemo gdje se možete cijepiti protiv gripe i raste li interes za cjepivom u odnosu na prošlu godinu

Pročitajte i ovo kombinacija bolesti Sandra Šikić o pojavi flurone u Hrvatskoj i kako prepoznati dvostruku zarazu: "Imamo testove i metode"

Ravnatelj dubrovačke bolnice Marijo Bekić izjavio je kako su među hospitaliziranima na covid odjelu ljudi svih dobi, od novorođenčadi do izrazito starih, a najveći je broj necijepljen.

"Na intenzivnom liječenju su mahom osobe starije dobi. Prosječna klinička slika je karatkerizirana kašljem i temperaturom koji traju pet do šest dana, uz pritisak u prsima, što rezultira upalom pluća kod najvećeg broja pacijenata. Dobar dio njih onda zahtijeva terapiju kisikom. Naši ograničeni kapaciteti se zasad solidno drže", rekao je Bekić.