Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević je na konferenciji za mediji u povodu Svjetskog dana prava djece, koji se obilježava 20. studenog, istaknula da Konvencija o pravima djeteta nije tek "popis lijepih želja" već međunarodni ugovor koji obvezuje sve države.
Obveza je država svakih pet godina podnositi UN-ovom Odboru izvješća u kojima iznose glavne pokazatelje zaštite prava i dobrobiti djece, te odgovaraju na konkretna pitanja o dostupnosti i kvaliteti usluga za život i razvoj djece, poduzetim mjerama za zaštitu sigurnosti, dobrobiti i uključenosti djece i drugim aspektima prava djece.
"Odbor je kao ključna područja zabrinutosti istaknuo zaštitu od diskriminacije, nasilja i zlostavljanja, prava djece s teškoćama u razvoju, zdravlje i zdravstvene usluge, odgoj i obrazovanje, te pravosuđe prilagođeno djeci", kaže Pirnat Dragičević.
Među preporukama se ističu zaštita djece od diskriminacije, osobito manjinskih skupina, zaštita djece s teškoćama u razvoju i djece migranata, te zaštita od svih oblika nasilja – u obitelji, školi, na internetu te podrška žrtvama, osobito seksualnog nasilja.
Odbor ističe da je radi jačanja pravosuđa prilagođenog djeci nužno osposobljavanje stručnjaka koji rade s djecom, te je pozvao na ubrzanje svih sudskih postupaka koji uključuju djecu.
Pročitajte i ovo
ZAŠTO NAZAD, A NE NAPRIJED?
Odgoj dječaka u Mađarskoj: Ružičasta opasnost vreba, nije ni Hrvatska imuna. Vječna borba s tezama iz prošlog stoljeća
Preporuke su obvezujuće smjernice za zaštitu prava djece
Preporučio je jačanje skrbi u zajednici o djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima, te osiguravanje pristupa zdravstvenim uslugama i uključivom odgoju i obrazovanju.
Također treba povećati obuhvat obveznim cijepljenjem, osigurati djeci i mladima usluge i programe mentalnog zdravlja, edukaciju o spolnom i reproduktivnom zdravlju, kao i razvijati programe prevencije zlouporabe alkohola i droga, te samoozljeđivanja i samoubojstva.
U području obrazovanja i slobodnog vremena Odbor preporučuje povećanje dostupnosti vrtića, otklanjanje slabosti u ishodima učenja koje su nastale tijekom pandemije COVID-19, osiguravanje građanskog odgoja i razvoj medijske pismenosti u školi.
Pročitajte i ovo
PITANJE BUDUĆNOSTI
Nasilje u školama: ''Ne možemo od djece i mladih očekivati da se ponašaju drugačije ako im nismo pokazali kako''
Trebalo bi i ubrzati deinstitucionalizaciju i posvajanje djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osigurati dovoljne kapacitete za alternativnu skrb o djeci i jačati potporu udomiteljstvu.
"Preporuke UN-ova Odbora za Hrvatsku su obvezujuće smjernice za zaštitu prava djece, ali i poticaj za donošenje budućih nacionalnih strategija i planova za prava djece. One će ujedno biti kriterij za procjenu ostvarenoga napretka Hrvatske u zaštiti dječjih prava u sljedećem petogodišnjem razdoblju", naglasila je zamjenica pravobraniteljice Maja Gabelica Šupljika.