Ilustracija
Ilustracija Foto: FERENC ISZA / AFP

Obrazovanje u Mađarskoj postaje previše feminizirano i šteti dječacima, a time i demografiji i ekonomiji, ustvrdio je Državni ured za reviziju blizak premijeru Viktoru Orbanu. Najnovija runda rodnih stereotipa odraz je konzervativnih stavova u dijelu upravljačkih struktura mađarskog društva, no nije ni Hrvatska, kao ni druge zemlje, na njih imuna.


''Nacionalno-konzervativna revolucija'' koju u Mađarskoj od povratka na vlast prije više od desetljeća provodi Fidezs kao vladajuća stranka premijera Viktora Orbana dobila je još jedno poglavlje u vidu izvještaja pod naslovom ''Fenomen ‘ružičastog' obrazovanja’ u Mađarskoj?!''

Nekoliko mađarskih političara i stručnjaka za ljudska prava kritiziralo je navode iz izvještaja, koji je objavljen još 1. srpnja, no u široj javnosti je postao aktualan tek posljednjih tjedana nakon što ga je krajem prošloga mjeseca objavio mađarski list Nepszava, a potom prenijeli i međunarodni mediji.

Ilustracija Viktor Orban (Foto: KENZO TRIBOUILLARD / AFP)

Žene su previše zastupljene u mađarskom visokom obrazovanju, a povećanje broja diplomiranih žena moglo bi smanjiti vjerojatnost da će se udati i imati djecu, navodi se u izvještaju. Tvrdi se i da će "ako obrazovanje favorizira ženske osobine” poput “emocionalne i društvene zrelosti" te "provocira preveliku zastupljenost žena na sveučilištima, jednakost spolova biti znatno oslabljena".

Upozorava se i da će dječaci biti izloženi riziku od "mentalnih problema i problema u ponašanju" ako im se ne dopusti nesputan razvoj, a to će loše utjecati na gospodarstvo. Mađarska ekonomija bit će ugrožena ako se podcijene ''muške osobine'' – ''kreativnost i inovativnost'' odnosno preuzimanje rizika i poduzetništvo, kojemu su dječaci skloniji.

Ograničavanje prava ženama u Afganistanu - 2 Vraćaju se u kaos iz 90-ih: "Ovo što smo vidjeli pokazuje da se one stare navade režima vraćaju, i to pred očima svijeta"
Škola, ilustracija Skandalozno predavanje: Razrednica rekla 11-godišnjakinjama da paze kako se odijevaju jer dečke "drmaju hormoni"

Riječ je o još jednom udarcu rodnoj ravnopravnosti i pravima žena u Mađarskoj, upozorila je Lydia Gall iz Human Rights Watcha, a mađarski oporbeni političar Endre Toth poručio je da je vrijeme da se skinu naočale iz prošlog stoljeća te je podsjetio da je razlikovanje takozvanih ženskih i muških osobina potpuni znanstveni apsurd.

Činjenica je da učiteljskom profesijom u Mađarskoj dominiraju žene - one čine 82 posto učitelja u zemlji, no slična je situacija i u mnogim drugim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. No, pogrešno je tvrditi da određeni obrazovni sustav može ''štetiti'' dječacima zbog toga što većinu nastavničkog kadra čine žene ili da su emocionalna i socijalna zrelost pretežno ''ženske osobine'', a kreativnost i inovativnost ''muške osobine''.

Ilustracija Helenca Pirnat Dragičević (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

''Takav pristup promašuje bit problema'', smatra pravobraniteljica za djecu u Hrvatskoj Helenca Pirnat Dragičević, a psihologinja i izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja (FSO) Ana Munivrana upozorila je za DNEVNIK.HR da teze iznesene u izvješću ''zvuče kao produkt pristranog i pogrešnog promišljanja o rodnim stereotipima i odraz su konzervativnih stavova u određenim upravljačkim strukturama mađarskog društva''.

Za početak, ističe Munivrana, rješenje problema tzv. ''feminizacije obrazovanja'' upravo je suprotno: ''Potrebno je da dječaci i muškarci, ali i sve građanke i građani puno više razvijaju emocionalnu i društvenu zrelost te da shvate ravnopravnu ulogu žena, kao i poštovanje prema obrazovanju, poučavanju i učenju. Uz to potrebno je da društvo u cjelini - a to obično znači i pretežno muškarci na rukovodećim položajima, shvati ulogu i važnost odgoja i obrazovanja te odluči više uložiti u ove struke, što zatim znači veće plaće učitelja i odgajatelja i bolju selekciju kadrova, veću kvalitetu u upravljanju, veći društveni status struke te kvalitetnije uvjete njihovog rada, kako bi i ishodi njihova rada bili bolji i usklađeniji''.

Ilustracija Viktor Orban (Foto: FERENC ISZA / AFP)

Muškarci od rane dobi uče potiskivati i skrivati emocije

''Navoditi danas da su dječaci skloniji inovaciji i riziku, a djevojke emocijama i društvenosti ne samo da je znanstveno pogrešno, već i u startu ograničava razvojni potencijal mladih osoba koje izgrađuju svoj identitet. Naime, ne postoje u tom smislu ''muške'' i ''ženske'' osobine već se modeli ponašanja pretežno usvajaju kroz socijalizaciju i odgoj te promicanje patrijarhalnih normi i vrijednosti koji dalje prenose stereotipe. Problemi mentalnog zdravlja i problemi u ponašanju (uvelike) nastaju i zbog odgoja kroz koji se dječacima ne otvara prostor za izražavanje emocija te se ne uče kako se s njima nositi jer ih se uči da emocije ne pokazuju ili da pokazuju samo one koje odražavaju maskulino ponašanje'', istaknula je Munivrana.

Ministar zdravstva Vili Beroš Beroš najavljuje novu epidemiju, a što radi njegovo Ministarstvo? Stručnjaci očajni, ključnog dokumenta još nema, pacijenti mjesecima čekaju na termine
Vili Beroš, Andrej Plenković Zašto Plenković i Beroš ne spominju važno ulaganje za Hrvatsku? Ključan dokument uskoro bi trebao ugledati svjetlo dana

''Ako želimo ostvariti cilj da svako dijete ima pravo na jednaki pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju u skladu sa svojim sposobnostima – što je obveza država koja proizlazi iz UN-ove Konvencije o pravima djeteta, sustav obrazovanja mora temeljiti odgojno-obrazovni proces na znanstvenim spoznajama i mora se kontinuirano razvijati i unaprjeđivati u skladu s potrebama i razvojnim kapacitetima svakog djeteta, neovisno o spolu. Ako se u sustavu odgoja i obrazovanja nedovoljno uvažavaju djetetove individualne mogućnosti i razlike u načinu učenja, ako se ne pridaje pozornost djetetovim osjećajima i razvoju emocionalne zrelosti i odgovornosti, ako se ne osposobljava djecu za kritičko mišljenje i kreativno rješavanje problema, ako se ne poštuje različitost i suzbija kreativnost djece – takav sustav jednako može štetiti i dječacima i djevojčicama'', objasnila je za DNEVNIK.hr pravobraniteljica za djecu u Hrvatskoj Helenca Pirnat Dragičević.

Napominje kako je nedvojbeno da djetetov život u školi i odnosi s vršnjacima i odraslima u školi imaju vrlo važnu ulogu i u cjelokupnom djetetovom psihofizičkom zdravlju i da škola treba voditi računa o djetetovoj mentalnoj dobrobiti, ali ''škola, tj. odgojno-obrazovni sustav, jednaku odgovornost u tome ima i u odnosu na dječake i na djevojčice'': ''Za aspekt cjelovite zaštite prava djece u području odgoja i obrazovanja prioritetne su stručno pedagoške kompetencije odgojno-obrazovnih radnika, a ne njihov spol''.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

O čemu (ne) govorimo kada govorimo o ''višku žena'' u obrazovanju

Dječja pravobraniteljica ističe i da je potpuno neprihvatljivo govoriti o velikoj zastupljenosti žena u visokom obrazovanju kao o negativnoj pojavi i podsjeća: ''Kad je riječ o tome da žene dominiraju u pedagoškim profesijama, valja napomenuti da sveučilišta nemaju zapreka za upis muškaraca na pedagoške fakultete, a na natječaje za posao u školama mogu se javiti osobe oba spola prema Zakonu o ravnopravnosti spolova. Ipak, svakako ima mjesta za širu raspravu o tome zašto ove profesije manje privlače muškarce''.

Radovan Fuchs Ministar najavio moguće otkaze: ''Pitanje je treba li nam toliko profesora i visokoškolskih institucija''
Ilustracija - 1 Kraj školske godine opet kuca na vrata: ''Koja je cijena petice?''

''Rečenice iz izvještaja mađarskog Ureda, barem ovako izvučene iz konteksta, svakako zvuče kao da se inzistira na podjeli na muške i ženske kvalitete, odnosno podržavaju se rodni stereotipi čak i u odgoju i obrazovanju, što tako ne bi smjelo biti. Naravno, za proces poučavanja potrebni su zrelost i strpljivost, pedagoške i psihološke vještine te niz drugih kompetencija. Ako ih u nekom društvu pretežno posjeduju žene, a muškarci se vide kao ''poduzetnici'' koji ''riskiraju'' i ''inoviraju'', pa žele ići u ''profitabilnija i poduzetnija'' zanimanja, naravno da će ih biti premalo u obrazovanju. I naravno da će zbog toga biti uskraćeni na neki način i djevojčice i dječaci u sustavu obrazovanja'', upozorila je za DNEVNIK.hr psihologinja Ana Munivrana, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja, koji trenutno provodi program “Kutija promjena - učenice i učenici promiču rodnu ravnopravnost”.

Ove razlike posebno su vidljive kod učenika i učenica u polju tehničkih i zanimanja iz polja informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Rezultati PISA testiranja u Hrvatskoj iz 2018. pokazali su kako 11 posto dječaka i samo jedan posto djevojčica u Hrvatskoj očekuje da će imati neko od zanimanja u području IKT-a. Munivrana ističe da je to posebno zabrinjavajuće ako kao zemlja imamo bilo kakvu ambiciju da se razvijamo kao zemlja novih tehnologija i inovacija.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

Učionica - 2 Nova školska godina u dio škola donosi i novi predmet: "Nema ispita ni pisanih ili usmenih provjera znanja"

Kada govorimo o zaštiti prava djece jedno od ključnih načela jest nediskriminacija – po bilo kojoj osnovi, a u tom smislu sva prava moraju biti jednako dostupna svakom djetetu bez obzira na spol, ističe Pirnat Dragičević: ''Država mora uložiti napore da osigura jednaku dostupnost svih prava, pa tako i obrazovanja, i djevojčicama i dječacima, što podrazumijeva i poticanje djevojčica da nastave školovanje na srednjoj i visokoškolskoj razini, pogotovo u socijalno depriviranim i marginaliziranim skupinama''.

U Hrvatskoj, iako nije izuzetak, to još nije dovršena, već trajna zadaća. Naime, pogledamo li statističke podatke, omjer učenica i učenika u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj za prošlu je godinu bio 49 posto djevojčica i 51 posto dječaka, no u pojedinim županijama udio učenica je manji od 48 posto.

''Te trendove svakako treba pratiti i analizirati s ciljem da se svakom djetetu osigura pristup pravu na obrazovanje, uključujući podršku i pomoć kad su potrebne, ovisno o djetetovim potrebama i uvjetima u kojima živi'', zaključuje dječja pravobraniteljica.

Vršnjačko nasilje, ilustracija Nasilje u školama: ''Ne možemo od djece i mladih očekivati da se ponašaju drugačije ako im nismo pokazali kako''
Dijete, ilustracija - 3 Nasilje u školama: ''Čak i kada prijave odraslima što se događa, razumijevanje izostaje, a njihova patnja nastavlja se u tišini''

Duboko ukorijenjene obrasce djelovanja pogotovo kada idu na štetu najmlađih, i djevojčica i dječaka, od malih nogu i predstavljaju opasnost za društvo u cjelini moguće je iskorijeniti jedino odgojem i obrazovanjem, stalnim osvještavanjem i osobnim razvojem onih koji poučavaju, ali i kampanjama u društvu te vlastitim primjerom kojeg bi trebali postavljati uzori i vodeće osobe.

''Uloga nacionalne politike, ali i obrazovne jest upravo promovirati vrijednosti rodne ravnopravnost i jednakih mogućnosti za sve bez obzira na bilo koje karakteristike kako individualne tako i one okolinske. Potrebno je raditi sustavno sa svim uključenima u zajednicu - majkama, očevima, školskim sustavom, sustavima socijalne i zdravstvene skrbi, djecom i mladima. Usvajanjem znanja i promjenom stavova moguće su i dugoročnije promjene'', istaknula je Munivrana.

U Hrvatskoj vlada nesrazmjer sličan onome u Mađarskoj. ''Oko 80 posto kadra su učiteljice u osnovnim i oko 70 posto nastavnice u srednjim školama dok je među ravnateljima drugačiji omjer, i to u ''korist'' muškaraca'', napominje Munivrana i upozorava: ''Osobe koje donose odluke i čitav sustav dovoljno ne razumije ulogu i važnost obrazovanja te sukladno tome se znatno više ulaže u neke druge sektore. S manjim ulaganjima u struci ostaju češće žene što je kombinacija tradicionalnih vrijednosti i osobina koje se pripisuju učiteljicama i njihovoj ulozi - ''briga o djeci'', strpljivost, rad koji je manje plaćen, koji je ''siguran'' i omogućuje dovoljno ''slobodnog vremena'' za ''obiteljske obaveze'', koje su u tradicionalnim društvima ponovo pretežno na ženama i slično''.

Učenici, ilustracija GOOD inicijativa o Građanskom odgoju: ''Učenici i radnici zaslužuju bolje od nedovoljno pripremljenog programa; stihijski i na brzinu''
Ilustracija - 4 ''Crvenim se u licu, pojačano znojim, čitavo mi tijelo drhti, kao da mi kamen sjedi na prsima...'' Sve više mladih na udaru, ali ima pomoći

Istraživanje o političkoj pismenosti maturanata u Hrvatskoj iz 2021. koju je provela GOOD inicijativa u suradnji s Institutom za društvena istraživanja Zagreb (IDIZ) pokazalo je kako su stavovi učenika i učenica završnih razreda srednjih škola nešto malo progresivniji na polju rodne ravnopravnosti u odnosu na prethodne generacije.

No, i dalje se oko 20 posto sudionika i sudionica slaže s tim da je ''muškarac taj koji mora zarađivati kako bi prehranio obitelj''. Manje od 50 posto njih odbacuje ideju da su ''žene biološki predodređene za poslove s ljudima, kao što su učiteljice i njegovateljice, nego za bavljenje tehnikom i informatikom''.

Ilustracija Ilustracija (Foto: Getty Images)

''Činjenica da otprilike četvrtina ispitanih na tu temu zauzima neodlučnu poziciju, dok četvrtina smatra da odabir i uspjeh u poslu jesu biološka datost govori o ukorijenjenosti rodnih stereotipa čije se posljedice mogu manifestirati u budućim odlukama i ponašanjima učenika i učenica'', upozorava psihologinja i izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja, organizacije koja se uz CESI, Status M, Žensku sobu, SOS Rijeku, Vox Feminae… stručno bavi ovom tematikom te provodi edukacije i kampanje.

Ratno rasulo Božičević: ''U školama nas se uči o ratovima, ne o miru, ali mir ćemo morati naučiti graditi ako želimo preživjeti''
Vesna Teršelič Teršelič: ''Ovaj rat je i zajednički neuspjeh svih nas. U Europi ponovo nismo znali graditi mir''
Ilustracija Prešućeni heroj mira: ''Reihl-Kir je poput kamenčića u cipeli, da nas podsjeti da je rat nekima trebao, za političke ali i kriminalne ciljeve''

No, začarani krug je moguće ublažiti odnosno prekinuti višestrukim procesima koji bi, kako ističe, Munivrana, trebali uključivati ''istinsku brigu i posvećenost društva prema kvaliteti obrazovanja i brige o djeci i mladima, a što se vidi kroz budžet za obrazovanje, uspostavljanje kriterija kvalitete i podizanje kompetencija u sustavu, kao i razvojem društva u smislu oslobođenja od rodnih stereotipa te omogućavanja osnovnih prava i sloboda te poštovanja ženskim i muškim osobama''.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju