Na otoku Cresu koji je živio u miru i tišini, strah je postao nova svakodnevica. Ono što je nekad bio incident, danas postaje obrazac.
Na nerješive probleme s maloljetnicima prije godinu dana upozoravali su mještani susjednog Malog Lošinja.
Oba otoka povezuje ista institucija - ona koja bi trebala osigurati stručni nadzor, brigu i sigurnost, i za djecu i za zajednicu.
"Od krađa autobusa u kojem se zapravo pokazalo da maloljetno dijete upravlja vozilom.... Pisali smo Ministarstvu 2021. prvi put, kad se dogodilo nekoliko delinkvencija, prošle godine 2025. kada je napadnuta i djevojčica, kada je pokrenuta i peticija od strane roditelja i građana koji žive u Cresu koji smo mi proslijedili osnivaču, Ministarstvu i ministar je i zapravo cijela institucija upoznat sa problemima", poručuje gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.
Poziv da stane pred kamere upućen je i ravnateljici lošinjskog doma pod čijom je ingerencijom i ispostava Cres. No ravnateljica, inače ekonomstica, na pozivu se zahvalila i dodala. "Upoznati smo s nezadovoljstvom koje građani iskazuju. Fokus nam je na osiguravanju sigurnog, stabilnog i podržavajućeg okruženja. Nakon incidentnih situacija odmah smo zatražili podršku nadležnih službi."
Nova dječja pravobraniteljica već ima spremne konkretne korake.
"Sam ured pravobranitelja će u idućih nekoliko mjeseci napravit obilazak svih ustanova sustava socijalne skrbi kako bismo vidjeli kakvo je konkretno stanje na terenu, kako bismo vidjeli koje su to potrebe lokalne zajednice ili rizici ili problemi na razini lokalne zajednice, koje su potrebe djece koja su nam tamo smještena i koji su ustvari izazovi i potrebe odgajatelja", poručila je Tatjana Katkić Stanić.
Suživot koji je godinama funkcionirao sada je narušen. Povjerenje se ne gubi preko noći, ali kad se jednom poljulja, teško se vraća. Sutkinja Visokog kaznenog suda upozorava da rješenje ne može biti ni izolacija ni ignoriranje. Potrebna je jasna strategija uključivanja i zaštite.
"Važno je da nam lokalna zajednica pruža određenu zaštitu i pomoć takvoj djeci, da ih uključuje, ne isključuje nego uključuje osim u škole, u razrede gdje jesu, ali i u određene ja bih rekla svakodnevne poslove ili življenja neke zajednice", poručila je Lana Peto Kujundžić.
Kroz peticiju je prikupljeno više od tisuću potpisa. Pisalo se na brojne adrese, priložila su se brojna svjedočanstva i jedan zahtjev – da netko preuzme odgovornost.
Karačić: "Poruka ministru je da posluša što mu govore ljudi s terena"
O problemima i mogućim rješenjima urednik Poziva Domagoj Mikić razgovarao je sa Šteficom Karačić iz Hrvatske udruge socijalnih radnika.
Odgovornost snose svi odrasli koji su uključeni u život te djece, poručila je Karačić.
"Danas je sve više djece koja ispoljavaju poteškoće mentalnog zdravlja. Specijalizirane ustanove u sustavu socijalne skrbi za takvu djecu nema. Postoje neke bolnice u sustavu zdravstva... Mi kao udruga koja predstavlja struku i praktičare i uključuje predstavnike akademske zajednice smo u reformskim procesima ukazivali na brojne loše smjerove u kojima se ide jer je vidljivo da se zbog višestrukih razloga kvaliteta skrbi o takvoj djeci smanjuje. Vrlo je teško raditi u tom području", navela je Karačić.
Dodala je i da hitno treba sjesti i krenuti u promjenu smjera reforme sustava socijalne skrbi.
"Poruka ministru je da posluša što mu govore ljudi s terena i struka, ali da uvaži te glasove koje čuje", zakjlučila je Karačić.
