"Ludi svijet" koji su oblikovali američki predsjednik Donald Trump i Kina potaknuo je Norvešku da preispita svoj odnos s EU-om.
Vodeći proizvođač nafte i plina na kontinentu dio je jedinstvenog tržišta EU-a, ali ostao je izvan bloka nakon što je glasao protiv pristupanja 1970-ih i 1990-ih. Norvežani su se protivili članstvu zbog percepcije da bi njihova ribarska industrija bila u nepovoljnom položaju ako njome upravlja Bruxelles. Plodovi mora najveći su norveški izvozni sektor nakon fosilnih goriva.
Diplomati EU-a vjeruju da je američki predsjednik šokirao Norvešku dovoljno da shvati prednosti članstva, od trgovine do sigurnosti i obrane.
Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide priznao je za Financial Times da je "dobroćudni svijet" koji je postojao kada su održana dva referenduma o pristupanju njegove zemlje Uniji zamijenio "ludi svijet" koji je prisilio Oslo da preispita svoje odnose s blokom.
"Trideset godina kasnije taj je blagonakloni svijet nestao i moramo biti iskreni u vezi s težom situacijom. Dijelovi EU-a kojima smo se odlučili ne pridružiti postaju sve važniji", rekao je Eide.
Američki carinski ratovi istaknuli su nezgodan položaj Norveške s obzirom na to da je zemlja dio Europskoga gospodarskog prostora, ali nema utjecaja u trgovinskim pregovorima s Washingtonom koje vodi Europska komisija.
Eide je rekao da se Norvežani moraju suočiti s time koliko se Europa promijenila od 1994. godine.
"Ovaj ludi svijet, s onim što se događa s Kinom i SAD-om, prisiljava EU da uzme alate iz seta alata koji nije bio toliko aktivan", rekao je, misleći na trgovinsku politiku i carinsku uniju. "Upravo one alate kojima smo se odlučili ne pridružiti."
Norveška je članica NATO-a, ali Trumpov pritisak da uspostavi kontrolu nad Grenlandom izazvao je strahove u Oslu oko američkih sigurnosnih jamstava koja su temelj obrane kontinenta od Drugog svjetskog rata. Norveška je također zabrinuta zbog budućnosti Svalbarda, svoga arktičkog otoka koji Rusija želi.
Povećana usredotočenost EU-a na obranu i sigurnost od ruske invazije na Ukrajinu učinila je blok privlačnijim, ne samo za Norvešku već i za druge članice jedinstvenog tržišta i NATO-a poput Islanda. Sjevernoatlantski otok koji je Trump više puta pomiješao s Grenlandom održava u kolovozu referendum o ponovnom otvaranju pregovora o članstvu.
EU je predložio da bi Island mogao dobiti izuzeće u ribarskoj politici kako bi potaknuo nove članice na pridruživanje.
Eide je rekao da će se svaki povoljan dogovor za Reykjavik pomno pratiti u Norveškoj.
Jonas Gahr Støre, norveški premijer, rekao je stranim novinarima u Oslu da bi, ako se Island pridruži EU-u, to "ostavilo dojam u Norveškoj", ali je dodao da pridruživanje Švedske i Finske 1994. nije utjecalo na Norvežane. "O tome ne odlučuju zemlje izvan Norveške", naglasio je.
Dok ljudi poput Størea i Eidea žele da se Norveška pridruži EU-u, njihova Laburistička stranka ne želi uskoro pozivati na novi referendum jer ankete pokazuju da bi većina birača i dalje odbacila članstvo u bloku.
Norveško naftno i plinsko bogatstvo oblikovalo je osjećaj ekonomske neovisnosti mnogih pojedinaca, što pridonosi osjećaju moći, rekao je Eide.
"Da je sutra referendum, glasao bih za... ali to nije isto kao reći da je sada trenutak da se zapravo zatraži referendum", rekao je Eide. Za sada, rekao je, postoji potreba "biti iskren o nedostacima našeg trenutačnog ustroja".
