Dok se Danska već tjednima nosi s otvorenim pretenzijama američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Grenlandu, u Norveškoj se istodobno rasplamsala rasprava o izjavama hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o strateškoj važnosti arhipelaga Svalbard. No za Oslo glavna prijetnja ne dolazi iz Washingtona, nego iz Moskve - Rusije, koja u rudarskom naselju Barentsburg ima stalno uporište na tom norveškom otočju u Arktičkom oceanu.
Trump je u siječnju već povukao niz agresivnih poteza u vanjskoj politici, uključujući vojnu akciju protiv Venezuele i zarobljavanje predsjednika Nicolása Madura, prije nego što je gotovo svu svoju pozornost usmjerio na Grenland.
"Treba nam Grenland", ponavljao je Trump sve oštrijom retorikom, što je dovelo do hitnih razgovora između Danske i Sjedinjenih Država te raspoređivanja dodatnih sjevernoeuropskih vojnih snaga na Grenlandu, koji je dio Kraljevine Danske.
U četvrtak navečer Institut Fridtjof Nansen (FNI) okupio je stručnjake na seminaru posvećenom mogućim scenarijima oko Grenlanda, pitanjima kako bi Danska i Europa mogle odgovoriti na američki pritisak te kolika je stvarna opasnost od vojne invazije. Zaključci istraživača nisu bili pretjerano optimistični, piše Daglablet.
Nakon sastanka održanog u srijedu između danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea Rasmussena, grenlandske ministrice vanjskih poslova Vivian Motzfeldt, američkog državnog tajnika Marca Rubija i potpredsjednika J. D. Vancea, direktor istraživanja za oceane i Arktik pri FNI-ju Andreas Østhagen procijenio je da postoji 55 posto šanse da će SAD postići dogovor s Grenlandom i Danskom, ali i zabrinjavajućih 45 posto šanse da bi Washington mogao posegnuti za vojnom silom.
Iver B. Neumann, norveški politolog i socijalni antropolog te direktor Fridtjof Nansen Instituta (FNI) još je pesimističniji te smatra da će Trump na kraju jednostavno anektirati Grenland.
"Trump nema ni najmanje diplomatske kosti u sebi. Razmišlja kao magnat nekretnina i stalno traži nove ljude koje može oderati", rekao je Neumann, dodajući da si Trump, nakon što je pitanje Grenlanda pretvorio u globalni problem, ne može priuštiti gubitak obraza.
"Pokret MAGA očekuje nasilnika i snažnog muškarca. On nema izlaza", smatra Neumann.
Prema njegovu mišljenju, ovakav razvoj događaja ide na ruku i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji ima interes da se svijet podijeli na interesne sfere između SAD-a, Kine i Rusije.
"Putin je sada iznimno sretan. Može samo sjediti i gledati kako Trump odrađuje posao. Ovo Putinu savršeno odgovara", rekao je Neumann.
U tom kontekstu, norveški stručnjaci sve više upozoravaju na Svalbard. Panel na seminaru, u kojem su sudjelovali Neumann, Østhagen te viši istraživači Gørild Heggelund, Christian Prip i predsjedavajući Svein Vigeland Rottem, otvorio je pitanje je li i Svalbard potencijalna sljedeća točka velikih geopolitičkih previranja.
Raspravu je dodatno potaknuo hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je prošlog petka izazvao snažne reakcije u Norveškoj pozivom Donaldu Trumpu da odgodi planove vezane uz Grenland i umjesto toga usmjeri pozornost na Svalbard. Njegova izjava otvorila je pitanje sigurnosne ravnoteže na sjeveru Europe.
U utorak je Georg Riekeles, zamjenik ravnatelja utjecajnog think tanka European Policy Centre, upozorio na mogući lančani efekt ako bi SAD silom preuzeo Grenland. Prema njegovim riječima, Norvešku i Europu čekaju brutalne promjene.
Kao mogući scenarij za 2026. godinu naveo je da bi SAD u nekom obliku anektirao Grenland, čime bi se ozbiljno narušio saveznički odnos s Europom, dok bi se Putin dodatno učvrstio na Svalbardu i s Trumpom pregovarao o podjeli teritorija i interesnih linija, slično kao u slučaju Ukrajine. Istodobno bi Kina mogla uvesti snažan embargo Tajvanu, s ozbiljnim gospodarskim i sigurnosnim posljedicama.
"Rusija je znatno zainteresiranija. Norveška ima sigurnosnopolitički izazov na Svalbardu koji bi vrlo brzo mogao prerasti u ozbiljan problem", upozorio je Riekeles.
Østhagen je zaključio da je Svalbard tempirana bomba. Ako se transatlantsko sigurnosno jamstvo dodatno oslabi i ako Europa više ne može računati na pomoć Sjedinjenih Država, ni Europa ni sjeverna Europa, upozorava, neće imati dovoljno kapaciteta i obrambene snage da se same zaštite.
