Zahvaljujući nekolicini proeuropskih aktivista u Norveškoj se, kako se čini, nakon desetljeća, ponovno otvara ključna rasprava – ulazak zemlje u Europsku uniju. Prevaga bi mogao biti islandski referendum o pokretanju novih pristupnih pregovora s EU-om, koji će se održati u kolovozu.
sramotna snimka
VIDEO Brutalan napad na stranca u centru Zagreba: "Je*o ti Bog mater, koga ćeš ti udarati"
tragedija u krapini
Otkriven mogući motiv ubojstva policajca: Sve je počelo nakon prijave?
upaljeni meteoalarmi
VIDEO Tuča već pogodila Slavoniju, Civilna zaštita izdala upozorenje
Norveška i Island imaju sličan odnos s EU-om: duboko su integrirani u jedinstveno tržište, ali nisu punopravne članice, što mnogim građanima odgovara. No ako bi se Reykjavik okrenuo Bruxellesu, to ne bi utjecalo samo na postojeće institucije i trgovinske okvire, nego bi Oslo ostao znatno izoliraniji nego dosad. Norveški zagovornici članstva vjeruju da bi to mogla biti rijetka prilika za promjenu.
"Ako Island glasa za, to će pokrenuti i raspravu u Norveškoj o tome trebamo li se pridružiti", rekla je Trine Lise Sundnes, zastupnica Laburističke stranke i predsjednica Europskog pokreta. "Moramo biti spremni."
Norvežani su dvaput glasali o pristupanju EU-u, i oba puta je tijesna većina bila protiv. No mnogo se toga promijenilo od posljednjeg referenduma prije više od 30 godina.
"EU o kojem smo raspravljali 1994. više ne postoji", rekla je Sundnes.
Kao članica Europskog gospodarskog prostora (EEA), šengenskog prostora i više od stotinu bilateralnih sporazuma, Norveška je već snažno povezana s EU-om u gospodarskom smislu. Godišnje plaća stotine milijuna eura članarina i doprinosa. Posljednjih godina EU je postao važan i u drugim područjima politike, posebno kao odgovor na krize poput pandemije koronavirusa i ruskog rata protiv Ukrajine, piše Politico.
No postoje i nedostaci sadašnjeg položaja. Budući da nije članica, Norveška nije automatski uključena u europske sporazume, nego mora zasebno pregovarati o svakome od njih. Također je izvan carinske unije, što joj je stvaralo probleme, primjerice u trgovinskim sporovima s SAD-om.
Problemi, sigurnost i politika
Protivljenje EU-u postoji i na ljevici i na desnici, ali iz različitih razloga. Ljevica strahuje za snažna radnička prava te zaštitu domaće poljoprivrede i ribarstva, koji se održavaju velikim državnim subvencijama i nisu dio europskih sporazuma.
Zagovornici, s druge strane, tvrde da je poljoprivreda danas manje važna nego prije te da bi članstvo norveškim poljoprivrednicima i ribarima otvorilo veće tržište.
Na desnici važnu ulogu imaju pitanja suvereniteta i nacionalnog identiteta. Stranka napretka, koja prema anketama vodi i snažno se protivi članstvu, smatra da EU previše regulira.
"Želimo bliske odnose s EU-om, ali mislimo da bi se EU trebao više fokusirati na trgovinu i konkurentnost, umjesto na pitanja koja države članice mogu same regulirati", rekao je član stranke Himanshu Gulati.
Ipak, zbog rastućih geopolitičkih napetosti i sve većih sumnji u američku podršku unutar NATO-a, EU postaje važniji sigurnosni akter.
"Više ne možemo vjerovati SAD-u, možda nikada više. U sadašnjoj geopolitičkoj situaciji vrlo je opasno ostati sam. Norveška je trenutačno vjerojatno jedna od najranjivijih država u Europi", rekao je Fredrik Carstens iz Liberalne stranke, koja podržava ulazak u EU. S time se slaže i čelnica konzervativaca Ine Eriksen Søreide.
Treći pokušaj?
Unatoč tome, većina Norvežana i dalje smatra da je sadašnji odnos s EU-om "dovoljno dobar". Ankete pokazuju da podrška članstvu raste vrlo sporo, ali raste broj neodlučnih, posebno među mladima.
Jedan od glavnih ciljeva zagovornika pridruživanja Uniji ovog ljeta bit će informirati građane što bi islandski ulazak u EU značio za Norvešku.
"Ljudi su zadovoljni EEA sporazumom", rekla je Sundnes. "Ali ako Island izađe iz tog okvira, ostali bi samo Norveška i Lihtenštajn. To bi potpuno promijenilo situaciju."
Dodala je i da trenutak mora biti pažljivo odabran jer bi treći neuspjeli pokušaj mogao zatvoriti vrata novoj prilici idućih nekoliko desetljeća.