Jane Austen umrla od trovanja arsenom?

Naime, gotovo 200 godina nakon Austenine preuranjene smrti 1817. u dobi od 41 godine, autorica kriminalističkih romana Lindsay Asford tvrdi kako ima razloga za pretpostavku da je književnica zapravo umrla od trovanja arsenom.

Ashford je prije tri godine doselila u selo Chawton u kojemu je Austen živjela, gdje je u biblioteci nekadašnjeg doma Austenena brata Edwarda počela pisati svoj novi kriminalistički roman. Tamo je čitajući originalna Austenina pisma u pismu koje je spisateljica napisala nekoliko mjeseci prije smrti naišla na rečenicu u kojoj Austin piše kako se 'sada osjeća puno bolje', te da joj se počinje vraćati normalan izgled, nakon što joj je koža neko vrijeme bila 'crna i bijela i svih mogućih pogrešnih boja'.

Opremljena bogatim iskustvom stečenim brojnim istraživanjima modernih forenzičnih tehnika i otrova za svoje krimiće, Ashford je u tom opisu odmah prepoznala simptome trovanja arsenom koji, između ostalog, obuhvaćaju 'promjene pigmentacije s karakterističnim smeđim ili crnim, ili pak posve bijelim mrljama'.

Uskoro je od bivšeg predsjednika društva Jane Austen za Sjevernu Ameriku saznala da je uvojak kose slavne književnice koji se nalazi u jednom muzeju u SAD-u, koji je američki par kolekcionara kupio na dražbi 1948., testiran pozitivno na prisustvo arsena.

Arsen je u vrijeme kada je Austen živjela bio prilično dostupan, te se čak prepisivao kao sastojak Fowlerove otopine, lijeka koji se koristio u liječenju širokog raspona tegoba - od reume, na koju se i sama Austen žalila u svojim pismima, do sifilisa.

Pročitajte i ovo Sve se istražuje Misterij trovanja: Majka i kći preminule, pronađene znakovite poruke na mobitelu preživjele kćeri Golemi nemar Horor u hotelu: Sedam minuta agonije koje su završile smrću cijele obitelji, počelo suđenje

tri vijesti o kojima se priča priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

'Nakon svih mojih istraživanja mislim da je vrlo izgledno da je Austen dobivala lijek koji je sadržavao arsen. Analizirate li njezine simptome i usporedite ih s popisom simptoma koje uzrokuje trovanje arsenom, primijetit ćete nevjerojatnu korelaciju', kazala je Ashford za Guardian.

Iako vjeruje da je trovanje posljedica uzimanja lijeka koji je Austen dobila od svojeg liječnika, Ashford je odlučila u svojem novom romanu 'The Mysterious Death of Miss Austen' (Zagonetna smrt gospođice Austen) istražiti mogućnost da je Austen ubijena. 'Mislim da ubojstvo nije isključeno', kaže.

Svojim realizmom i britkim društvenim komentarima, Jane Austen (1775.-1817.) kroz svoje romane pruža neprocjenjiv uvid u britansko društvo svojeg doba, vješto ispreplećući društveni komentar s uvjerljivom ljubavnom pričom, što ju je i učinilo jednom od najčitanijih britanskih književnica i zacementiralo njezinu ulogu važnog svjedoka britanske povijesti.

Najpoznatiji su joj romani 'Razum i osjećaji' (1811.), 'Ponos i predrasude' (1813.), 'Mansfield Park' (1814.) i 'Emma' (1816.). Napisala je još dva romana - 'Opatija Northanger' i 'Pod tuđim utjecajem' koji su objavljeni posthumno 1818., dok je treći 'Sanditon' ostao nedovršen. (Hina)