Dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je ponovno pod 24-satnom policijskom zaštitom, izjavio je kako pritiske povezuje s izradom novog Generalnog urbanističkog plana (GUP), kojim će se, kako kaže, ukinuti 185 građevinskih zona u zaštićenom području Dubrovnika.
Sustav nema odgovor
1200 mrtvih u 20 dana: "Bolest se širi područjem većim od Francuske"
Vatrogasci na terenu
FOTO/VIDEO Nevrijeme poharalo otok: Oštećen vrtić, poplavljene kuće i policijska postaja
Zastrašujući prizori
VIDEO Tornado poharao dio New Yorka, porušio objekte: "Sve se doslovno okrenulo naglavačke"
"Policija radi svoj posao. Činjenica je da smo odlučili donijeti restriktivan GUP kako bismo zaštitili Dubrovnik i očuvali kulturni identitet grada", rekao je.
"Pritisak na gradske službe je velik. Svi koji žele i mogu graditi, prije usvajanja novog GUP-a žele ishodovati dokumentaciju kako bi mogli graditi. Zaustavio sam te procese u okviru zakonskih normi i neće doći do izdavanja bilo kakvih dozvola u zaštićenom području Dubrovnika dok se ne usvoji novi GUP. Pretpostavljam da je to razlog silne nervoze", poručio je za N1, dodavši da ima povjerenje u institucije te da za poteze koje povlači ima njihovu podršku.
"Imam policijsku zaštitu. Vjerujem u institucije pravne države. Vjerujem ministarstvima, od Ministarstva kulture do policije, pa i predsjedniku Vlade. Svi su svjesni što radimo i imam podršku za takvo nešto. Vrijeme je da se kaže dosta i da se popravi ono što se popraviti da", rekao je.
Što se tiče izmjena GUP-a, istaknuo je da se one odnose isključivo na građevinske parcele u kontaktnoj zoni povijesne jezgre Dubrovnika.
"Najveći fokus je na parcelama koje se danas nalaze u građevinskim zonama, a koje će u budućnosti postati zelene zone. Da se one izgrade, Dubrovnik kakav danas poznajemo više ne biste prepoznali", upozorio je.
Na pitanje koliki bi mogli biti financijski gubici investitora zbog takvih izmjena, Franković je odgovorio da gradske procjene govore o iznosu između 500 i 700 milijuna eura.
Dodao je da se izmjene odnose na 175 parcela, iza kojih stoje različiti investitori, uglavnom kroz trgovačka društva, ali i pojedine fizičke osobe.