Njemica Ursula von der Leyen izabrana je za predsjednicu Europske komisije. Za nju su glasala 383 zastupnika.

Galerija


19:30 Ursula von der Leyen izabrana je za predsjednicu Europske komisije. Za nju su glasala 383 zastupnika Europskog parlamenta. Da bi bila izabrana trebalo joj je 374 glasova. 

Vezani članci Andrej Plenković (Foto: Dnevnik.hr) Plenković potvrdio: Dubravka Šuica bit će hrvatska kandidatkinja za povjerenicu Europske komisije Dubravka Šuica (Foto: Dnevnik.hr) Dubravka Šuica odlazi u Bruxelles? Vlada bi je trebala predložiti za novu članicu Europske komisije

Europski parlament njemačku ministricu obrane potvrdio tek nakon burne rasprave. 

"Presudilo je to što u ovom trenutku boljeg rješenja od nje nema. Nisu ga ponudili ni oni koji su bili protiv Ursule von der Leyen. Ovdje se vodila rovovska bitka. I to do posljednjeg trenutka. U prilog tome govori i činjenica da je ona dobila 383 glasa što je vrlo vrlo tanka većina.

Znali smo da će za nju glasovati europski pučani i da ima potporu liberala. Međutim, trebali su joj glasovi socijaldemokrata, a oni su bili neodlučni, razjedinjeni do posljednjeg trenutka. Samo nekoliko minuta prije početka samog glasovanja odlučili su da će kao grupacija poduprijeti Ursulu von der Leyen. U prilog njezinom izboru išlo je to što je glasovanje bilo tajno pa su zastupnici mogli glasati prema vlastitom nahođenju. Maloprije sam razgovarala s dvojicom njemačkih zastupnika iz Stranke zelenih. Kažu da njihova grupacija nije poduprla von der Leyen, no njih dvojica su joj dali svoj glas. Njemačka ministrica obrane sutra će kancelarki Angeli Merkel podnijeti svoju ostavku. Europska komisija dobit će svoju prvu šeficu. Europska unija je na kraju izbjegla još jednu tešku i dodatnu krizu", izvijestila je iz Strasbourga Katarina Alvir, reporterka Nove TV.
 

Kolakušić kritizirao Njemačku

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić održali su svoje prve govore u Europskom parlamentu u raspravi na plenarnoj sjednici prije glasanja za Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije.

Kolakušić se oštro obrušio na Njemačku rekavši kako je nedopustivo da dobije predsjednika Komisije. "Temelj razvoja i napretka, ali i opstanka Europske unije je jednakost i vladavina prava. Jednakost i vladavina prava prvenstveno se očituju u načinu izbora predstavnika. Od 130 predstavnika u Europskom parlamentu, 20 predsjedničkih i potpredsjedničkih mjesta pripalo je Njemačkoj, Hrvatskoj i Sloveniji - nula", rekao je Kolakušić.

"Nadalje, poslovnik Europskog parlamenta zahtijeva da ta mjesta budu raspoređena temeljem geografske pripadnosti. Dakle, povrijeđena je i vladavina prava. Takvo nešto je nedopustivo", kazao je Kolakušić.

"Imamo Njemačku koja ima 20 predstavnika, što je u suprotnosti s jednakošću i predstavlja supremaciju i sada, još bismo trebali izabrati predsjednika Europske komisije iz Njemačke. To je apsolutno neprihvatljivo", rekao je Kolakušić prije glasanja za Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije.

Nezavisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) optužio je Europsku uniju za centralizaciju u korist većih i moćnijih članica na štetu "periferije" Europe.

Također je istaknuo da von der Leyen nije sudjelovala na izborima već je njena kandidatura rezultat dogovora u Bruxellesu te poručio da je "neće dobiti njegov glas".

Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je pohvalila govor von der Leyen, a posebice ekonomski i ekološki dio koji je „važan zbog budućnosti, zbog naše djece“.

Upitala je von der Leyen koje je njeno mišljenje o razlikama između istoka i zapada, sjevera i juga, „Schengena i ne-Schengena“ te o proširenju.

Von der Leyen je u odgovoru svim zastupnicima načelno kazala da treba prevladati podjelu istočne i zapadne Europe te da treba u Schengen pustiti zemlje koje ispunjavaju sve uvjete.

Također je kazala, u završnom govoru, kako se nada da će dobro surađivati s parlamentom.

Ruža Tomašić (HKS/ECR) je rekla kako je von der Leyen iznijela „vrlo ambiciozan plan“, ali nije govorila o provedbi te je usporedila njen program s „grandioznim idejama“ o bratstvu i jedinstvu i Jugoslaviji.

„Isto će završiti vaša unija, zato što građani to ne žele. Da žele Vi danas ne bi strepili hoćete li dobiti potporu. Zaboravljate da su sve ključne pozicije pripale starim članicama“, kazala je.

Von der Leyen za aktivnije politike EU-a u suzbijanju klimatskih promjena

Kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije Ursula von Der Leyen založila se u utorak u Europskom parlamentu, uoči glasovanja o njenom imenovanju, za ambicioznije politike EU-a glede klimatskih promjena i migracija, te jačanje uloge parlamenta.

"Moramo ponovno naći naše jedinstvo.Ako budemo složni iznutra nitko izvana neće nas moći razdvojiti", poručila je Von der Leyen u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. Kao središnji problem s kojime se suočavaju Europa u svijet istaknula je klimatske promjene.

"Najveći izazov trenutno je da naš planet ostane zdrav to je najveća odgovornost naših vremena“, kazala je von der Leyen i dodala kako želi da Europa postane prvi kontinent s nultom stopom emisije C02 do 2050. Von Der Leyen se u govoru založila za osnivanje europske banke za klimu, pravo zakonodavne inicijative parlamenta te je kazala kako se zalaže za odlučivanje kvalificiranom većinom o vanjskim poslovima.

Prošli tjedan su klubovi zastupnika Socijalista i demokrata (S&D) i Obnovimo Europu poslali pismo von der Leyen u kojemu je navedeno što zahtijevaju od von der Leyen, a socijaldemokrati su kao jedan od zahtjeva postavili smanjenje emisije CO2 za 55 posto do 2030., za razliku od sadašnjih 40 posto, osnivanje europske banke za klimu te najmanje 50 posto žena u idućem sazivu Europske komisije.

Von der Leyen je potvrdila kako smanjenje od 40 posto do 2030. nije dovoljno te da treba smanjiti emisiju za 50 ili 55 posto, predložila velika ulaganja za borbu protiv klimatske promjene koja bi se osigurala, tako što će dijelovi Europske investicijske banke postati Europska banka za klimu.

„Svaki sektor morat će dati doprinos, od zrakoplovstva do pomorskog prijevoza“, kazala je von der Leyen. „Emisije (CO2) moraju imati cijenu kako bi mijenjale naše ponašanje“, dodala je.

Kako bi se osigurala „lakša“ tranzicija, von Der Leyen predlaže osnivanje fonda za pravednu tranziciju kojim bi se pomagalo državama pogođenima prijelazom na niskougljičnu ekonomiju. Kazala je kako će se založiti za oporezivanje tehnoloških divova, čemu su se posljednji put usprotivile Irska, Nizozemska i Luksemburg.

„Neće biti prihvatljivo da imaju ogromne profite, a jedva plaćaju poreze. Ako žele profitirati moraju podijeliti ovaj teret“, kazala je. Von der Leyen je govorila o jačanju ovlasti Europskog parlamenta, pa je tako kazala kako podržava pravo zakonodavne inicijative Europskog parlamenta te da će raditi na poboljšanju sustava spitzenkandidata.

„Mislim da bi trebali imati jači glas u svijetu. Trebamo djelovati brže, zato moramo imati hrabrost da donosimo odluke u vanjskim poslovima kvalificiranom većinom“, kazala je.

Poručila je da je spremna dodatno produžiti datum o povlačenju Velike Britanije iz Europske unije, nakon čega su uslijedili zvižduci zastupnika Farageove stranke Brexit. Njemačka demokršćanka je kazala kako će osigurati „potpunu rodnu ravnopravnost“ u Europskoj komisiji te će tražiti od zemalja članica da predlože nove povjerenike ako ne bude postojala rodna ravnopravnost.

Oni koji rade puno radno vrijeme moraju imati zajamčeni minimalni dohodak kojime se može platiti pristojan život", rekla je kandidatkinja za čelnicu Komisije te najavila da će raditi na stvaranju okvira kao bi se to postiglo "poštujući različita tržišta rada". Predložila je stvaranje koridora za slobodan prolaz migranata za adresiranje problema migranata, a također se založila za reformu Dublinskog sporazuma.

Kazala je kako je europska moralna i pravna obaveza spašavati migrante na Sredozemlju, ali je s druge strane istaknula da se „moramo se boriti protiv krijumčara i onih koji nezakonito trguju ljudima“. Uz EPP-ovih 182 glasova, van der Leyen nedostaje jos 192 da bude potvrđena no podrška liberala i većeg dijela socijaldemokrata trebala biti dostatna..

Predsjednica kluba socijaldemokrata Garcia Perez je kazala da će oni odlučiti poslije podne na sastanku odlučiti o podrški, kao i predstavnik konzervativaca i reformista (ECR) Raffaele Fitto. Predsjednik kluba zastupnika Obnovimo Europu Dacian Ciolos kazao kako van der Leyen ima njegovu podršku. Predstavnik krajnje desnog kluba Identitet i demokracija Jörg Meuthen kazao je da neće podržati von der Leyen, kao i predstavnici krajnje lijevog kluba zastupnika GUE/NGL i Zelenih.

Nigel Farage čelnik stranke Brexit Von der Leyen je optužio da u EU-u želi "uvesti novi, centralizirani i antidemokratski oblik komunizma" koji će marginlizirati nacionalne parlamente" te dodao da je ona u Ujedinjenoj Kraljevini brexit učinila još popularnijim. "Hvala Bogu, napuštamo EU", zaključio je i kandidatkinji poručio da je neće podržati. Von der Leyen je u replici zastupnika ID-a Jorgu Meuthenu kazala kako "njegovu podršku ni ne želi", a Farageu da EU "može bez njega".

Europski parlament danas glasuje o Von der Leyen na čelu EK

Ursulu von der Leyen, aktualnu njemačku ministricu obrane, za predsjednicu Komisije predložilo je Europsko vijeće kao kompromisno rješenje nakon što nijedan od spitzenkandidata nije mogao dobiti prolaz.

To je izazvalo nezadovoljstvo kod europskih zastupnika i stoga je predložena kandidatkinja održala niz sastanaka s političkim skupinama kako bi osigurala potrebnu većinu. Za izbor je potrebna apsolutna većina svih zastupnika, njih 374, ali politički gledano sve ispod 400 glasova predstavlja vrlo tanku većinu i bilo bi veliki uteg na samom početku mandata nove Komisije.

Prije pet godina sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker potvrđen je s 422 glasa za, 250 je bilo protiv, a 47 suzdržanih.

U Europski parlament izabran je 751 zastupnik, što znači da bi natpolovična većina bila 376. Međutim, trenutačno je 747 zastupnika s potvrđenim mandatom. Nedostaje troje zastupnika iz Katalonije koji bi se za potvrdu svojih mandata morali pojaviti u Španjolskoj, gdje im prijeti uhićenje, te jedan zastupnik iz Danske koji je imenovan u novu vladu, a njegova zamjena još nije potvrđena.

Von der Leyen može računati na potporu svoje Europske pučke stranke, koja ima 182 zastupnika, nešto manje od polovice potrebnih glasova. Vjerojatna je i većinska potpora nove centrističko-liberalne skupine Obnovimo Europu (RE), koja ima 108 zastupnika, ali teško da će svi glasati za predloženu kandidatkinju.

Ključno za njezin izbor bit će glasanje druge po snazi političke skupine, europskih socijaldemokrata, kojih u Europskom parlamentu ima 153. Ta je skupina vrlo podijeljena oko kandidature Von der Leyen, a najveći otpor dolazi od njemačkih socijaldemokrata.

Zastupnički klub Zelenih sa 74 zastupnika te krajnje lijeve Ujedinjene ljevice sa 41 zastupnikom najavili su da će glasati protiv.

Skupina Europskih konzervativaca i reformista (ECR), koja sa 62 zastupnika okuplja desne i blago euroskeptične stranke, također je poput socijaldemokrata podijeljena.

Različita stajališta u Europskom parlamentu u suprotnosti su s činjenicom da je na Europskom vijeću Von der Leyen dobila jednoglasno potporu, svih osim njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je ostala suzdržana zbog protivljenja njemačkih socijaldemokrata s kojima je u koaliciji.

Izbor Von der Leyen dio je šireg paketa koji još uključuje i predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europske središnje banke i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ako u Europskom parlamentu ne prođe njezin izbor, u pitanje se dovodi cijeli paket, što bi bio prilično težak udarac za EU.

Glasanje je tajno, nije elektroničko, nego se glasa na glasačkim listićima. Rezultat bi trebao biti poznat oko 19 sati. Bude li izabrana, Ursula von der Leyen bit će prva žena na čelu Europske komisije. (MT/Hina)

Dalić otkrio što je rekao Vatrenima prije velikog okršaja s Francuskom: "Primili smo dva gola zbog pogrešaka suca"