Saborski zastupnici u utorak su ocijenili da prijedlog novog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se jačaju mehanizmi zaštite potrošača uvođenjem strožih pravila oglašavanja i pooštravanjem procjena kreditne sposobnosti, donosi niz dobrih rješenja.
Upozorili su također da je zaduženost građana porasla zadnjih godina te da su u dugovima "zbog inflacije i niskih primanja".
Predstavljajući prijedlog zakona saborskim zastupnicima, državni tajnik Ministarstva financija Matej Bule rekao je da se njime značajno unaprjeđuje sustav potrošačkog kreditiranja kroz jačanje zaštite potrošača, povećanje transparentnosti i poticanje odgovornog kreditiranja proširivanjem obuhvata na rizičnije oblike kreditiranja, preciznijim pravilima informiranja i procjene kreditne sposobnosti te uvođenjem sustava savjetovanja o dugu.
Njime se u jedan zakonski okvir objedinjuju dosadašnja dva zakona o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju, a trebao bi rezultirati, drže u Vladi, "jačom financijskom sigurnosti građana i smanjenjem rizika prezaduženosti". Zakon se donosi zbog prenošenja europske direktive, poznate kao CCD 2 direktiva, koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razinu EU.
Novi Zakon će se primjenjivati i na teleoperatere
Ključne novosti u potrošačkom kreditiranju su proširenje područja primjene na nove oblike kreditiranja, uključujući beskamatne kredite, uvođenje strožih pravila oglašavanja, transparentnijeg predugovornog informiranja, kao i pooštravanje procjene kreditne sposobnosti.
"Ukida se dosadašnja gornja granica iznosa potrošačkog kredita od 132.722 eura, čime se osigurava ujednačena razina zaštite potrošača neovisno o visini iznosa kredita. Nadalje, vjerovnik će biti obvezan procijeniti kreditnu sposobnost na temelju relevantnih, točnih i dostatnih informacija o prihodima i rashodima potrošača te drugim financijskim i ekonomskim okolnostima razmjernim prirodi, trajanju, vrijednosti i rizicima kredita", naveo je Bule.
Novi zakon će se primjenjivati i na "potrošačke kredite" koje pružaju institucije i pravne osobe koje nisu banke, primjerice teleoperateri koji imaju čestu praksu prodaje mobitela na rate.
"Od ukupnog broja blokiranih, čak 18 posto je od strane teleoperatera, koji su već i sada dužni provjeravati platežnu sposobnost korisnika. Odobravanje otplate uređaja na rate je kreditni odnos i mora biti reguliran, to direktno proizlazi iz ove Direktive i nemamo područja za nacionalno odstupanje, no i naš je stav da je to potrebno urediti i da nije primjerena okolnost da samo s osobnom iskaznicom možete sklopiti tako skup aranžman", poručio je državni tajnik.
S obzirom na to da nova pravila stupaju na snagu 20. studenog, svi će imati vremena prilagoditi im se, dodao je.
Bule je naglasio da više niti u jednom obliku potrošačkog kreditiranja neće biti moguće da banka, koja nije matična, za dizanje kredita uvjetuje prebacivanje tekućeg računa u tu banku.
Bule: Cilj zakona nije otežavanje pristupa kredita građanima
Tu je i "pravo na zaborav" za bivše onkološke bolesnike pri ugovaranju osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu ako je od završetka liječenja prošlo više od 10 godina.
"Uređuje se i pravo potrošača na odustanak ugovora o kreditu, u slučaju kada mu nisu dostavljeni ugovoreni uvjeti i informacije, rok istječe nakon isteka 12 mjeseci i 14 dana od sklapanja ugovora o kreditu. Detaljnije se uređuje institut prijevremene otplate potrošačkog kredita, jača se zaštita potrošača na način da se, uz već postojeću zabranu uvođenja novih naknada nakon sklapanja ugovora o potrošačkom kreditu, uvodi i zabrana njihovog povećanja u odnosu na razinu utvrđenu u trenutku sklapanja ugovora", dodao je državni tajnik.
Također, uspostavlja se sustav neovisnog savjetovanja o dugu za potrošače s poteškoćama s otplatom koje će primarno pružati Fina, uz mogućnost sudjelovanja i neprofitnih organizacija. Isto tako, uspostavlja se jedinstveni sustav licenciranja i nadzora pod nadležnošću Hrvatske narodne banke (HNB), čime se ukida dosadašnja fragmentacija nadzora i osigurava ujednačena primjena zakonodavnog okvira.
"Cilj ovog prijedloga zakona nije i neće biti otežavanje pristupa kreditima građanima - potrošački kredit ostaje legitiman i važan financijski instrument koji građanima omogućuje ostvarivanje životnih potreba i planova. Naprotiv, uspostavlja se ravnoteža između dostupnosti kredita i odgovornog kreditiranja", naglasio je Bule.
Lalovac (SDP): Zaduženost građana je u četiri godine porasla za osam milijardi
Boris Lalovac je u ime Kluba SDP-a rekao da su te zakonske izmjene važne jer će se sada po prvi puta vidjeti stvarno stanje potrošačkog kreditiranja.
"Prema informacijama o potrošačkom kreditiranju banaka, ukupna zaduženost građana u četiri je godine porasla za osam milijardi eura - s 20 na 28 milijardi eura, dok poduzeća za četiri milijarde - s 13 na 17 milijardi eura. Zakon donosi brojne promjene koje mi podržavamo", kazao je u ime Kluba SDP-a Boris Lalovac.
Da zakon donosi niz dobrih rješenja, drži i Klub Centra, NPS-a i GLAS-a.
"Ovaj je zakon potreban, njime Hrvatska napokon modernizira pravila potrošačkog kreditiranja. Podržavamo što se područje primjene zakona širi na nove oblike kreditiranja, uključujući i kratkoročne kredite, model odgođenog plaćanja, obročne otplate i dopuštena prekoračenja koja se moraju vratiti u roku od mjesec dana, važno je da takvi proizvodi ne ostaju izvan obveze provjere kreditne sposobnosti", smatra Marijana Puljak.
Živković (Možemo): Građani su u dugovima zbog inflacije i niskih primanja, Miletić (Most): Objesite zakon mačku o rep
Marin Živković (Možemo!) upozorio je da su građani u dugovima jer je sustav takav da moraju završiti u dugovima - plaće su niske, a cijene nekretnina rastu. "Zbog inflacije i niskih primanja rastu gotovinski krediti koje građani koriste za pokrivanje osnovnih troškova života. Potrebna je stroža regulacija agencija za naplatu potraživanja, dugovanja bi trebala ostati unutar sustava kreditnih institucija, koje su pod strožim nadzorom", naveo je.
Na isto je ukazao i Mostov Marin Miletić. "Koji prosječan građanin s 30 godina može dobiti kredit i kupiti stan? Ovaj zakon je glupost, objesite ga mačku o rep. Kao štite se građani, vi gulite građanima kožu i ljude dovodite u dužničko ropstvo", rekao je vladajućima.
HDZ-ov Josip Ostrogović naglasio je da je riječ o stvarnom unaprjeđenju zaštite potrošača.
Ovaj prijedlog je važan, potreban i pravodobno usmjeren na izazove suvremenog tržišta kreditiranja, kazao je. "Pozdravljamo odredbe koje jačaju predugovorno informiranje potrošača, kao i stroža pravila oglašavanja, jasnu zabranu odobravanja nezatraženog kredita bez izričitog pristanka potrošača, jačanje procjene kreditne sposobnosti, proširenje na nove oblike kreditiranja, pravo na zaborav, to je odredba koja pokazuje da zakon ima snažnu ljudsku dimenziju", poručio je.
