Proizvodnja meda pala je za 90 posto, a proizvodnju su uniptile neprestane kiše i nedostatak toplih, sunčanih dana.


Hrvatske pčele ove godine nisu uspjele odraditi svoj posao. Zbog vremenskih neprilika proizvodnja meda pala je za 90 posto. Do sada smo ga izvozili, a ove godine ćemo uvoziti. No to nije jedini problem. Pčele imaju ključnu ulogu i u oprašivanju biljaka, bez njih i urod je slabiji.

Vezani članci Slika nije dostupna Naš proizvod jedan od najcjenjenijih u Europi Slika nije dostupna Može li ovaj hrvatski proizvod pokoriti svjetsko tržište?

Pelud na pčelinjim nogama ove godine je bio rijedak prizor. Zagrebački pčelar Josip Križ kaže da ovakvu katastrofu nikada nije doživio.  A 30 godina bavi se pčelarstvom.

Ove godine hrvatski pčelari uspjeli su dobiti tek 10% dosadašnjih količina meda. Neprestane kiše i nedostatak toplih sunčanih dana uništili su proizvodnju. Slavonskim, sisačkim i karlovačkim pčelarima štetu su nanijele i poplave koje su im ubile pčele.

'HRVATSKA PRAKSA: Prvo se utvrdi ispravnost proizvoda, a nakon uspjeha ga se zabrani'

'U Rajevu selu imao sam teška stradanja, imao sam u prikolici 130 košnica koje sam izgubio, kad na to sve dodam ovu lošu sezonu ne znam što bih vam rekao', rekao je Pavo Baotić, pčelar iz Bošnjaka.

Štetu mjere u milijunima kuna.

'Naravno da smo mi tražili proglašenje elementarne nepogode za područje čitave republike, sistem proglašenja je takav da se prebacuje na županije.', objašnjava Tomislav Gerić iz Hrvatskog pčelarskog saveza.

Pokušat će preživjeti prodajom starih zaliha

Pojedine županije su se odmah angažirale i omogućile pčelarima prehranu za pčele. Saborski odbor obećao im je tematsku sjednicu.

No štetu je teško nadoknaditi kada se zna da iz saća izlazi med koji je inače jedan od hrvatskih najznačajnjih izvoznih proizvoda. Nacionalnim pčelarskim programom ministarstvo na godinu osigurava 18 milijuna kuna za razne potpore pčelarima.

Ovu godinu će pokušati preživjeti prodajom starih zaliha. Izvjesno je i poskupljenje meda.

'Da ćemo poslovati sa nekakvom dobiti ne. Da li ćemo poslovati sa debelom nulom, možda, ali bit ćemo u jako debelom minusu', kaže Josip.

Hrvatski branitelji se udružili u zadruge: Nude kobasice, kulen, med...

'Čisto se bojim toga da će biti uvoza i tko zna čega. Ja se iskreno nadam da bi cijena mogla biti daleko bolja, vidjet ćemo', rekao nam je Pavo.

Medu iz uvoza ne vjeruju. Odgovorni najavljuju pojačane kontrole.
U Hrvatskoj je oko sedam tisuća pčelara s pola milijuna košnica. Ove životinje zaslužne su za oprašivanje i 80 posto biljnih usjeva.

A sve što ova marljiva stvorenja prikupe na našim livadama i šumama, makar i u najmanjim količinama daleko je kvalitetnije i zdravije od bilo kojeg iz uvoza.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook