Vlada je kupnjom izraelskih borbenih aviona riješila probleme na nebu dok na zemlji ostaju dugovi za autoceste, blokirani, nezaposleni, iseljeni. Osim tri milijarde kuna za avione, još ćemo oko 15 milijardi kuna platiti za stare dugove autocesta.
O svemu o tome u Dnevniku Nove TV s Mislavom Bagom razgovarao je ministar financija Zdravko Marić.
Idemo prvo riješiti avione, 10 godina ih otplaćujemo, jesu li 3 milijarde kuna svi troškovi?
Vezani članci
Kupovina aviona odgađa se za – izbornu godinu: "Mislim da se radi o mazanju očiju"
Analiza Mislava Bage: Ovoliko bi moglo pojeftiniti meso, voće ili pelene. No, iskustvo nas uči drukčije
Tako smo rekli na početku i kolege iz MORH-a su u samom zahtjevu za ponude tražili da se dostave cjelovite ponude bez skrivenih troškova.
Nema dodatnih aneksa?
Tako je.
Mislite li zbilja kako će ti avioni letjeti nakon 30 godina?
Tako nam je prezentirano. Nisam stručnjak za avione, ali puno sam puta čuo prezentaciju, i od naših pilota. Ti avioni imaju određeni broj naleta koliko ih mogu imati u količinama od tisuća sati. Oni se u nekom trenutku mogu i zanoviti.
To plaćamo kreditom?
Pred nama je definiranje ugovora, to bi bilo izravno plaćanje iz Državnog proračuna u godišnjim ratama kako smo već i planirali ovu godinu, po 300-tinjak milijuna kuna.
Kako to da ste predvidjeli upravo tolike rate koliko Izraelcima moramo vratiti?
Mi smo predvidjeli onoliko koliko smo za ovu godinu imali, to je bila slučajnost. Da je bila neka druga opcija, onda bismo sukladno tome planirali proračun.
Država se zadužila da vrati cestarske kredite, sad smo otprilike nekih 3 milijardi skupih kredita zatvorili jeftinim. Je li to kraj?
Još iduće godine imamo jedan kredit od 400 milijuna eura. Njega bi već stavili u ovaj paket, ali obzirom na te klauzule koje znače visoke troškove same prijevremene otplate, odlučili smo pričekati. Važno je reći da se ovim transakcijama ne povećava javni dug. Postojeći dug se zanavlja i restrukturira i ostvaruje se značajna ušteda na kamatama, 400-ak milijuna kuna godišnje.
Kad će cestarske tvrtke biti na nuli da mogu raditi bez pomoći države?
Već praktički od ovog trenutka, sve pretpostavke koje smo stavili u model podrazumijevaju da će se ovaj dug kao i onaj kojeg nismo restrukturirali, uspješno otplaćivati iz tekućeg poslovanja. Za nekih 15-ak godina mi ćemo ga svesti na minimum. odnosno otplatiti.
Znači, nije isključeno da im se onih 20 lipa iz goriva uzme ako mogu dobro poslovati?
Pretpostavka je da to ostaje tako kako je do daljnjega.
Sad je niska kamata, što ako se tržište promijeni i kamata ode duplo gore, onda smo opet na početku?
To vam je jako dobro pitanje. Sjećate se prije dvije godine u Londonu kad sam otišao na izdanje euroobveznica. Sjećate se kako se prvi ministar financija vratio neobavljena posla. Bila je odluka da ne prihvatimo uvjete koje smo tada imali, upravo iz perspektive da gledamo samo u tu transakciju, nego da gledamo i korak naprijed.
Što ako kamata ode gore?
Imamo instrumente kako ćemo se zaštititi, kao što smo činili i do sada. Hrvatska je u zadnje dvije godine spustila premiju rizika na svoje obveznice za preko 1,5 posto. Danas smo ostvarili značajne uštede koje smo već prezentirali, ali kad gledate cjelokupnu strukturu kako javnog duga središnje tako i opće države, ima tu još prostora i na tome ćemo raditi.
Dobro znate da je jeftinom novcu došao kraj. Do polovice godine što ste uzeli jeftino, uzeli ste, a nakon toga dolaze skuplje kamate i skuplji novac. Prema tome, tulum je gotov.
Gotov ili ne gotov, mi ćemo još uvijek biti na tulumu i iskoristiti okolnosti tržište kapitala. Hrvatska ima značajne rezerve jer je zbog pada kreditnog rejtinga u prethodnim godinama, premija rizika bila jako visoka, a onda i cijena duga.
Jesu li Uljanik i brodogradnja spašena s novim vlasnikom?
Mislim da nikad ne možemo zaista reći da je gotovo. Nisam vidio zadnji plan restrukturiranja. Drago mi je da imamo strateškog partnera u igri.
Ali imamo i crni scenarij u igri.
Takvu vrsta scenarija ne treba zanemariti jer smo se na Uljaniku već opekli. Bilo je tu puno povika na Vladu, ali Vlada praktički nema ništa s upravljanjem kompanije koja je privatna.
HDZ je najavio PDV manji za dva postotna poena do kraja mandata. Je li to promašen potez. Spuštanje PDV-a za dva postotna poena već smo vidjeli u Sanaderovoj vladi. Ništa mi to nismo osjetili. To je mazanje vrata od guske s trgovcima.
Poreznu reformu prezentirali smo u cijelosti. Kada gledate zasebno svaki pojedinačni dio, onda možemo naći pozitivne i negativne strane. PDV ima određenu važnost obzirom da je među najvećima u Europi. Između ostalog, ona ima i simboličku to jest reputacijsku snagu. Nismo se samo fokusirali na PDV-.u, gledat ćemo i ostale porezne oblike. Stvorili smo prostor u javnim financijama kako bismo uopće mogli govoriti o poreznom rasterećenju.
Hoće li to biti neke međustope ili će se smanjivati dva postotna poena?
To ćemo još vidjeti. Sigurno da uzimamo u obzir određene kategorije te da je fokus na općoj stopi i ostalim poreznim oblicima.
Zašto to, izgubit ćete 5 milijardi, a mi nećemo ništa osjetiti?
Dozvolite da još malo to analiziramo. U konačnici su rezultati ti koji govore. I kada smo predstavljali prvi krug porezne reforme, čuli smo puno konstruktivnih kritika, ali i negativnih reakcija, rezultati su to sve demantirali i pokazali da je to potez u pravom smjeru.
Znači dogodine ili niži PDV ili neka niža međustopa?
To ćemo još vidjeti,. Ove godine sigurno neće biti poreznih promjena, već radimo analize i skeniramo stanje. S 1. siječnjem 2019. ide...
Manji PDV?
…ajde recimo da da.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Pravila objave komentara