Ilustracija (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)
Ilustracija (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)

Mnoge korisnike kredita zbunilo je to što je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić dobrom viješću nazvao najavu rasta kamata. Od bankara i ekonomista zatražili smo objašnjenja zbog čega bi veće rate za kredite trebale razveseliti građane.


Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić već duže vrijeme upozorava da je vrijeme malih kamata završilo i da se njihov rast može očekivati uskoro. Stoga ponavljanje tog upozorenja u utorak u Rovinju nije bilo velika novost, ali jest njegov dodatak – da je to dobra vijest.

Vezani članci Novac (Foto: Pixell) Hrvati dižu ogromne kredite s visokim kamatama i na duge rokove Slika nije dostupna Od siječnja padaju kamate na švicarce!

Pojasnio je da je to dobra vijest zato što ona znači da gospodarstvo brže raste, a stopa nezaposlenosti pada.

Kako rast kamata može biti dobra vijest za sve one kojima i mala promjena kamatne stope znatno mijenja iznos mjesečne rate?

Rast kamatnih stopa Američke središnje banke, a očekuje se da će i Europska središnja banka svoju ključnu kamatu početi povećavati sredinom 2019., zapravo još uvijek ne znači da će i u Hrvatskoj kamatne stope na kredite građana odmah rasti. Kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj ovisit će prvenstveno o reformama i stopi rasta, jer to utječe na premiju rizika.

Boris Vujčić (Foto: Robert Anic/PIXSELL)
Boris Vujčić (Foto: Robert Anic/PIXSELL)

Izostanu li reforme i ne bude li značajnijih stopa rasta, neminovno slijedi i rast kamatnih stopa na kredite građana. No bankari i ekonomisti ne smatraju to nekom velikom katastrofom.

"To može biti dodatni uteg, ali..."

Ekonomski analitičar Damir Novotny slaže se s Vujčićem da je rast kamatnih stopa u SAD-u i Europskoj uniji dobra vijest jer im je ekonomija snažnija, a istovremeno nezaposlenost jako pada.

"Međutim, u ekonomijama poput Hrvatske koja je prezadužena rast kamatnih stopa ne može biti dobra vijest. To znači da će dužnici biti još dužniji, što može biti dodatni uteg tim ljudima", kaže Novotny, no ipak umiruje da kamatne stope neće rasti tako brzo.

Damir Novotny (Foto: Goran Kovacic/PIXSELL)
Damir Novotny (Foto: Goran Kovacic/PIXSELL)

Dodaje i da je posljednjih godina vidljivo da su se kućanstva u Hrvatskoj počela razduživati, dakle ukupan se dug kućanstava smanjio, a istovremeno se povećala štednja koja je veća od duga. A najveći doprinos štednji dali su građani čiji je udio u ukupnoj štednji oko 60 posto.

"U tom kontekstu građani više štede (kućanstva) nego duguju. Kamatne stope bit će i na štednju više, pa će taj dio biti dobar i za njih“, kaže Novotny.

Tvrdi i da Hrvatskoj zapravo slijedi razdoblje pada kamatnih stopa jer su one bile više nego u drugim zemljama, a dodatni pritisak na ujednačavanje s kamatama u okruženju dat će ulazak Hrvatske u monetarnu uniju. Novotny, naime, vjeruje da će u narednih godinu ili dvije započeti proces prilagodbe za uvođenje eura 2022. godine.

Kamate određuje politika

I ekonomist Ljubo Jurčić kaže da će rast kamata osjetiti korisnici kredita koji nisu ugovorili fiksne kamatne stope, ali također podsjeća na pozitivne učinke rasta kamata za štediše.

"Bankari i profesori uvijek najavljuju da će doći do povećanja kamata kad je ona niska. Onda se vežu uz Američku centralnu banku na koju svi gledaju kao osnovno mjerilo. No kamata se sastoji od troška novca, zarade ili marže banke te premije rizika. Zadnjih nekoliko godina kamata je trebala biti puno veća nego što je zapravo bila, a u Njemačkoj ili Americi bile su čak i negativne. No to je samo dokaz da se kamate u izuzetnim vremenima određuju politički. Kad zemlje koje dominiraju svijetom imaju velike dugove, neće dopustiti da kamata bude velika da si ne povećavaju trošak", kaže Jurčić, dodajući da su se sve zemlje nakon krize zadužile, pa zato nisu dopuštale rast kamata.

Ljubo Jurčić (Foto: Nel Pavletic/PIXSELL)
Ljubo Jurčić (Foto: Nel Pavletic/PIXSELL)

Jurčić kaže da je hrvatski problem u tome što Vlada nema jasnu strategiju, pa HNB ne zna što bi točno trebali potpomagati i odlučuje čuvati bankarski sustav. "Imamo najčvršću valutu u svijetu i bankarstvo, a ekonomija je potpuno propala. Postavlja se pitanje koja je svrha države? Jesmo li se borili da imamo jaku valutu i bankarski sustav ili da ljudima raste standard?" pita Jurčić.

HUB: Kamate mogu i padati

Iz Hrvatske udruge banaka kažu pak da je EURIBOR u ovom trenutku još uvijek na povijesno niskim razinama, no da ne treba isključiti mogućnost početka laganog rasta krajem ove ili početkom sljedeće godine.

"Ta se promjena može kod oko trećine porftelja kredite vezanih uz EURIBOR odraziti i na kamatne stope u Hrvatskoj. Preostali dio kredita ili je vezan uz Nacionalnu referentnu kamatnu stopu (NRS) ili je vezan uz fiksnu kamatnu stopu koja je nepromjenjiva za cijelo vrijeme otplate kredita. Kod kredita čiji se promjenjiv dio kamatne stope veže uz NRS postoji još minimalno prostora i za eventalni pad kamatnih stopa u ovoj godini, no potom očekujemo period stagnacije tog parametra jer se pad pasivnih kamatnih stopa u Hrvatskoj polako približio svom kraju", poručuju iz HUB-a.

Baš kao što govori i Vujčić, iz HUB-a dodaju da u Hrvatskoj postoji prostor za nastavak pada kamatnih stopa na kredite, ali pod uvjetima jačeg gospodarskog rasta, zadržavanja mladih u Hrvatskoj, pa time i veće potražnje za kreditima i jače tržišne utakmice među bankama, stalnog rada na reformama koji oporavljaju kreditni rejting zemlje i boljeg djelovanja prasovuđa u cilju osiguranja efikasnije naplate neprihodujućih kredita.

"I uvođenje eura moglo bi imati pozitivan učinak kako bismo bili još bliži nižim kamatnim stopama eurozone, posebno na stambene kredite", poručuju iz HUB-a.

HNB: Naša upozorenja imaju učinak

U Hrvatskoj narodnoj banci pojašnjavaju da porast kamatnih stopa može značajno povećati visinu rate za kredite s dužim preostalim rokovima dospijeća.

"Nacionalna referentna stopa na promjene tržišnih kamatnih stopa u prošlosti je općenito reagirala sporije nego EURIBOR ili kamatne stope na trezorske zapise, stoga se može očekivati da će i u budućnosti biti tako. Ipak, neovisno o vrsti referentne kamatne stope, rast tržišnih kamatnih stopa prenijet će se naposljetku na promjenjivu kamatnu stopu", kažu u HNB-u.

Dodaju da njihova javna upozorenja imaju vidljiv učinak jer se u posljednje dvije godine promijenila i struktura novoodobrenih kredita prema vrsti kamatne stope. "Krediti s nekim oblikom zaštite od kamatnog rizika - bilo da je riječ o fiksnoj stopi do dospijeća kredita ili o roku fiksiranja na pet ili deset godina - u tom su razdoblju porasli s trećine novoodobrenih kredita na dvije trećine", poručuju iz HNB-a.

Građani se od kamatnog rizika mogu zaštititi tako da podignu kredite s fiksnom kamatnom stopom, a kamatnu stopu moguće je fiksirati i za kredite koji su već u otplati. "Podsjećamo da je HNB u rujnu 2017. bankama uputio preporuku za ublažavanje kamatnog i kamatno induciranoga kreditnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača kojom se bankama preporuča da potrošačima ponude mogućnost promjene uvjeta kreditiranja kako bi se potrošači s već ranije ugovorenim kreditima mogli zaštititi od kreditnog rizika", kažu u HNB-u, dodajući da se građani na njihovim stranicama mogu informirati o tome koje banke nude kredite s fiksnim kamatnim stopama.

"Ovisno o budućem kretanju kamatnih stopa i kretanjima na valutnom tržištu na kraju otplate neki kredit može biti povoljniji ili skuplji, promatrano u kunama. Konačni rezultat nitko ne zna niti može sa sigurnošću unaprijed procijeniti, već će biti poznat tek na kraju, kao rezultat kretanja na valutnim i novčanim tržištima. Također, svaki potrošač ima najviše informacija za procjenu rizika vezanog uz kreditni posao, o prihodima koje ostvaruje kao i spremnosti na preuzimanje rizika, stoga mora samostalno odlučiti o vrsti kredita koji će uzeti", kažu u HNB-u.