Bilo da je riječ o uobičajenom ili direktnom skladištenju, uz dodatno sušenje i dosušivanje u Hrvatskoj nedostaje skladištenih prostora za prehrambene i poljoprivredne namirnice, što ima utjecaj i na kvalitetu hrane kakvu kupuju i jedu Hrvati.

Galerija Informer: Skladištenje hrane - 3 Informer: Skladištenje hrane - 2 Informer: Skladištenje hrane - 1 +0 Informer: Skladištenje hrane - 4

U tri sata ujutro počinje njihov dan i tako je od davne 1930. godine. Kumice i prodavači ustaju rano kako bi dopremili namirnice do središnje zagrebačke tržnice Dolac. Razlog? Manjak prostora za skladištenje robe, kao i njihovo neodržavanje.

"Najveći problem su tu parking i skladište. Ne mogu doći ni kupci ni mi. Ja imam pravo tu stati na pola sata da iskrcam robu i moram se maknuti. Skladište je isto veliki problem. Ima najmanje 40-50 stepenica. Osobno, ja se umorim prazan, a ne pun s robom. Ozbiljno vam kažem", ističe Amed za emisiju Informer.

"Kod kuće imamo hladnjaču za jabuke. Svako jutro se izvade, stave u kombi i dovezu se tu. Znači, posložimo na štand koliko trebamo, ostalo stavimo ispod klupe i poslije samo nadodajemo gore", govori Karlo.

Međutim, nije to problem vezan samo za prodaju namirnica na tržnicama, već za sve namirnice koje treba pravilno skladištiti.

"Mi u Hrvatskoj za potrebe stanovništva kroz godinu dana trebamo 450 tisuća tona žitarica, mi ih preko godine proizvedemo jedan milijun. Prošle godine je to bilo i 150 tisuća tona. Dakle, mi smo 250 posto samodostatni. Međutim, skladištenih kapaciteta smo do sada imali za otprilike 250 tisuća tona. Znači za 50 posto naših potreba", rekao je tim povodom Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Autobusni prijevoznici - 4 Vapaji prijevoznika koji gube i do 95 posto prihoda: "Ne znamo gdje će i kada će ovo sve stati"

Damir Jugo Krizno komuniciranje na umu mora imati važnu stvar: ''Važno je ono što ljudi misle da se dogodilo, a ne ono što se dogodilo''

"U Hrvatskoj nedostaje podnih skladišta, koševa za kukuruz, ali i silosa, stoga manjak prostora za skladištenje potiče proizvođače da namirnice prodaju po sniženim cijenama kako im ne bi prošao rok trajanja. Zbog toga kada je potrebno, nismo dostatni te iz inozemstva uvozimo namirnice upitne kvalitete po skupljim cijenama", ističe Jakopović.

Skladišteni kapaciteti i preradbeni kapaciteti su nešto na što ćemo sigurno aludirati da se to u novom programskom razdoblju pojača, podeblja. Pogotovo zato što smo mi samo 0,7 posto europskog volumena proizvodnje, a živimo od turizma i ovisni smo o njemu te više od 25 posto bruto domaćeg proizvoda je iz turizma. Znači, moramo imati dovoljno domaće hrane iz vlastitih izvora.

Srećom, samodostatni smo po pitanju domaće hrane i potreba tržišta za turiste.

"Turist, kada dođe u Hrvatsku, želi lokalno jesti i probati ono što je najbolje i najzdravije u ovom trenutku u Hrvatskoj, a to je, uz sunce i more, sigurno hrana", dodao je Jakopović.

Provjerili smo kako s namirnicama raspolažu zagrebački prodavači koji dnevno na pripremu i dovoz namirnica, iskrcaj robe, slaganje štanda, kao i ukrcaj utroše i do dva sata.

"Ja osobno ih vozim kući jer imam svoj kombi. Imam dvorište, otvoren kombi i ima zraka, higijenski je bolje, a inače tko nema svoje teretno vozilo, tržnica nudi skladište", ističe Nada.

"Ne vozimo kući, imamo tu skladište, ali svako jutro dolazi svježa roba. Složimo najprije i onda se prijavimo i nakon što se prijavimo, onda smijemo prodavati, a inače ne", ističe Elfat.

Uskladištiti proizvod bez gubitaka kvalitete poprilično je izazovno za poljoprivrednike, ali i prodavače, koji bez velikog povećanja cijena proizvoda nemaju dovoljno sredstva za skladištenje. Manjak takvih prostora utječe na visinu cijene skladištenja, a čim je cijena veća, postaje neprihvatljiva. 

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju