Profesor Nilli Lavie sa Sveučilišta u Londonu, smatra kako bi takvi testovi mogli odmah 'otkriti' osobe koje se teško fokusiraju na radne obveze te da bi omogućili bolji i kvalitetniji izbor, primjerice potencijalnih pilota ili vozača autobusa. Znanstvenici ističu kako bi intervjui za posao i testovi prirođenih sposobnosti i dalje bili ključni za postupak primanja na određeno radno mjesto.
Pročitajte i ovo
Psihometrijski testovi u Velikoj Britaniji su sastavni dio postupka pri zapošljavanju novih djelatnika u nekim tvrtkama, a za njih su posebno zainteresirane velike tvrtke. Riječ je o standardnim testovima kojima se procjenjuje profil ličnosti, emocionalni profil osobe, obrambena usmjerenost ispitanika i tomu slično, dakle pitanja su postavljena na način da se dozna više o karakternim crtama osobe koja se prijavila na natječaj.
Znanstvenici su nedavno proveli istraživanje koristeći niz sličnih slovnih zagonetki i premetaljki koje se povremeno pojavljuju na ekranu ispitanika, mjereći pritom vrijeme u kojemu ih je ispitanik uspio riješiti. Kod nekih je ispitanika zamijećeno da je njihov stupanj koncentracije, unatoč sve lakšim zadacima, s vremenom postupno opadao.
"Čest je slučaj da osobe izađu iz prostorije u kojoj su riješile
zadane testove, uvjerene kako su bile iznimno uspješne te da nisu bile rastresene, no naše iskustvo i činjenice pokazuju kako je nekim kandidatima postupno trebalo sve više vremena za pojedine odgovore te da su prema završetku testiranja radili sve više pogrešaka", rekao je profesor Lavie.
"Rastresenost na radnome mjestu može imati vrlo ozbiljne posljedice, a ponekad dovesti i do ozbiljnih nesreća", kazao je.
Profesor Organizacijske psihologije i zdravlja na Sveučilištu za menadžment u Lancasteru, Cary Cooper smatra kako bi dodatni testovi spomenutog tipa mogli biti vrlo korisni. "Očito je da je kod nekih zanimanja vrlo važno da zaposlenici ne budu rastreseni, već, naprotiv, vrlo dobro koncentrirani - tko, primjerice, želi zaposliti rastresenog kontrolora letenja?"
