Svijetu prijeti spermagedon, a stručnjak oglašava zvono za uzbunu: "Probudite se, ljudi!"

Znanstvenici sve intenzivnije raspravljaju odražavaju li promjene u muškom reproduktivnom zdravlju stvarnu biološku krizu ili složenu kombinaciju životnih navika, metaboličkih poremećaja i okolišnih čimbenika, koji se nakupljaju desetljećima.

tri vijesti o kojima se priča uhićen je Vraćao se pijan iz izlaska pa namjerno zapalio požar: Policija ga pronašla preko kamera, procurilo što se čuje na snimci 2:09 6 Slijedi kaznena prijava Svjedokinja podmetanja požara: "Vidjela sam muškarca koji je počeo bježati, zapamtila sam registraciju i zvala policiju" Užas u Irskoj Poginula petorica tinejdžera: Ukradenim BMW-om vozili u suprotnom smjeru da pobjegnu policiji?

Predstavljajući nove rezultate, profesor Hagai Levine, epidemiolog i istraživač s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, poručuje da su prosječne razine testosterona kod muškaraca tijekom posljednjih 50 godina, čini se, pale za približno 50 posto. 

"Zapanjujuće je da je razina testosterona pala za 50 posto. To je ogroman pad. Probudite se, ljudi. Probudite se", rekao je Levine u razgovoru za The Guardian. Ranije je bio jedan od koautora široko poznatog rada popularno nazvanog "Spermagedon", koji je izvijestio o prividnom globalnom padu broja spermija kod muškaraca.

Istraživanje je privuklo i političku pozornost. Američki ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr. pad broja spermija nazvao je egzistencijalnom krizom, dok komentatori iz internetske "manosfere" rezultate navode kao dokaz da suvremeno društvo potkopava muškost. Drugi pak smatraju da nalazi dodatno pojačavaju zabrinutost zbog mogućih štetnih učinaka kemikalija koje remete hormonski sustav, onečišćenja zraka i globalnog zagrijavanja.

Znanstvena zajednica nije jedinstvena

Ne prihvaćaju svi znanstvenici najpesimističnija tumačenja. "Postoji sklonost odabiru podataka koji podupiru postojeće stajalište. Onima koji misle da svijet nezaustavljivo srlja u propast i da smo svi osuđeni na nju, pad testosterona i broja spermija ima smisla", pojašnjava za The Guardian Allan Pacey, profesor andrologije na britanskom Sveučilištu u Manchesteru.

Kasnija analiza njegova tima nije pronašla dokaze o značajnom padu broja spermija, iako se činilo da se kvaliteta spermija pogoršava. "Mislim li da postoji problem s muškom neplodnošću? Da, ali pad broja spermija nije ono što me zabrinjava", rekao je Pacey.

Znanstvenici se uglavnom slažu da pogoršanje metaboličkog zdravlja ima važnu ulogu u plodnosti muškaraca. Porast pretilosti i šećerne bolesti vjerojatno objašnjava velik dio pada testosterona jer višak masnog tkiva potiče pretvorbu testosterona u estrogen i narušava hormonsku signalizaciju, rekao je za isti britanski list Channa Jayasena, reproduktivni endokrinolog sa sveučilišta Imperial College u Londonu.

"Pretilost bi vrlo lako mogla objasniti cjelokupan pad", smatra Jayasena, ali isto tako napominje da je utjecaj okolišnih čimbenika i dalje neizvjestan.

Zabluda ili mjera predostrožnosti?

Tisuće istraživanja analizirale su onečišćivače koji bi mogli utjecati na plodnost muškaraca, uključujući mikroplastiku, PFAS spojeve i onečišćenje zraka, no zaključci su i dalje nedosljedni.

U strogo kontroliranim pokusima na ljudskom fetalnom tkivu Rod Mitchell, pedijatrijski endokrinolog na britanskom Sveučilištu u Edinburghu, nije utvrdio promjene razine testosterona ni razvoja sjemenika, unatoč ranijim rezultatima dobivenima na životinjama. "Istraživanja na životinjama dovode u zabludu", rekao je za The Guardian.

Levine ipak smatra da bi načelo predostrožnosti trebalo usmjeravati javne politike. "Ne treba vam 90 posto dokaza", poručio je, ali dodao i bitan zaključak. "Trebamo li nešto poduzeti? Mislim da trebamo", rekao je.

U međuvremenu stručnjaci za plodnost ističu potrebu za kvalitetnijom kliničkom procjenom muškaraca te upozoravaju na neopravdanu primjenu nadomjesne terapije testosteronom jer ona može zaustaviti stvaranje spermija. Istovremeno se razvijaju metode odabira spermija uz pomoć umjetne inteligencije, mikrofluidni sustavi za njihovu selekciju te laboratorijski uzgojene reproduktivne stanice.

Britanski stručnjak za reproduktivnu medicinu sa Sveučilišta u Dundeeju Christopher Barratt smatra da bi tehnološki napredak uskoro mogao proširiti mogućnosti liječenja, dok Mitchell upozorava da, unatoč postojećim nepoznanicama, nema razloga za alarmantna predviđanja o skorom reproduktivnom slomu čovječanstva.