Washington je najavio da će odgovoriti na napad dronom na vojnu bazu u Jordanu u kojem su poginula tri američka vojnika i koji su, prema tvrdnjama SAD-a, izveli militanti koje podupire Iran.
Sukob na Bliskom istoku dramatično je eskalirao nakon što su borci Hamasa 7. listopada prošle godine napali Izrael. Ljudi diljem regije pripremaju se za još nasilja, ali znači li to da je izbijanje velikog rata vjerojatno?
Američki predsjednik Joe Biden je za napad na bazu okrivio "radikalne grupe koje podržava Iran i koje djeluju u Siriji i Iraku" te je najavio odmazdu. Međutim, Iran poriče svoju upletenost te tvrdi da militante skupine u regiji "ne primaju iranske naredbe".
Hoće li doći do otvorenog sukoba?
Tijekom proteklih desetljeća mnogo je puta postojao rizik otvorenog sukoba Irana i SAD-a, što su obje strane pokušavale izbjeći. Međutim, Bidenovi politički protivnici u Americi ističu da je od 7. listopada izvedeno 160 napada na američke postrojbe i optužuju Bijelu kuću da ne radi dovoljno da bi obuzdala Iran.
"Naše je vojnike pretvorio u lake mete. Jedini odgovor na ove napade mora biti razorna vojna odmazda protiv iranskih terorističkih postrojbi, i u Iranu i diljem Bliskog istoka", tvrdi republikanski senator Tom Cotton.
Pročitajte i ovo
Ipak, ni republikanski predsjednici nisu bili voljni ulaziti u direktne sukobe s Iranom. Donald Trump je tijekom svog mandata nekoliko puta prijetio da će ga napasti, ali na kraju ipak nije išao dalje od ekonomskih sankcija i napada na Bagdad, glavni grad Iraka, s ciljem da se ubije iranski vojnik zapovjednik Kasem Sulejmani. Teheran je nakon toga najavio veliku osvetu, ali se ona zasad nije dogodila.
Héloïse Fayet, koja radi za Međunarodnu federaciju za ljudska prava u Parizu, smatra da SAD vjerojatno neće direktno napasti Iran osim ako se ne pokaže da je naredba za udar na bazu u Jordanu došla direktno iz Teherana.
"Vjerojatnije je da će Amerika će napasti iranske suradnike", rekla je.
Pročitajte i ovo
Isto misli i Andrew Borene, bivši američki obavještajac.
"Kalkulirati rizik rata s Iranom neće biti lako i mora uključivati procjenu iranski nuklearnih sposobnosti i mogućih odgovora režima. Također u obzir treba uzeti stav regionalnih partnera poput Saudijske Arabije, Jordana, Turske, Izraela i Egipta", istaknuo je u razgovoru za Politico.
Mogući odgovori SAD-a
Biden, koji je dosad vodio politiku izbjegavanja sukoba i uvlačenja SAD-a u još jedan rat na Bliskom istoku, svojem je timu naredio da osmisli nekoliko potencijalnih odgovora na smrtonosni napad.
Među opcijama su udar na iransko osoblje u Siriji i Iraku ili napad na iransku mornaricu ili postrojenja u Perzijskom zaljevu, a iranska vlada već je rekla da će direktan napad na Iran značiti prelazak crvene linije. Očekuje se da će se američki napadi dogoditi unutar nekoliko dana i moglo bi se raditi o udarima na više meta.
Razina napada još nije jasna, ali će bilo kakvo vojno djelovanje vjerojatno izazvati nelagodu među ključnim suradnicima na Bliskom istoku koji se boje izbijanja regionalnog rata. Saudijska Arabija želi suzdržan odgovor, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan optužio je SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo da pokušavaju Crveno more pretvoriti u more krvi.
Biden je stoga pred velikim izazovom: Kako odgovoriti na napad a da ne riskira eskalaciju? Već je najavio odgovor na smrti troje Amerikanaca, a njegov izostanak ostavio bi ga ranjivim na prozivke Donalda Trumpa, s kojim će se vjerojatno krajem ove godine natjecati za mjesto predsjednika.
Pročitajte i ovo
Kakvu god odluku donio, čini se da će Biden teško imati otvorenu potporu europskih partnera, uz iznimku Velike Britanije.
"Među europskim državama ne postoji apetit za veliki sukob s Iranom ili na Bliskom istoku. Europa bi trebala biti zabrinuta, ali je teško nositi se s time i istovremeno se brinuti za Ukrajinu, tako da će Europljani vjerojatno pustiti SAD da samostalno riješi ove probleme", smatra Fayet.
