"Mozak mi polako propada..." Nepoznati detalji iz života Alberta Einsteina otkriveni u pismima sestri Maji

U ostavštini sestre Alberta Einsteina, Maje Winteler i njezinog supruga nalazi se jedino pismo koje je slavni znanstvenik napisao svojem ocu te do sada nikad viđena fotografija Einsteina kao petogodišnjaka. Pisma, razglednice i fotografije, od kojih većina do sada nikada nije objavljena, datira između 1897. i 1951. godine, a bit će u svibnju ponuđena na aukciji u Christie'su.

Einstein i njegova sestra bili su vrlo bliski, s njom je dijelio svoje misli i osjećaje koje nije govorio niti priznavao nikom drugom.

Devet godina nakon što je dovršio svoju teoriju relativnosti, dakle 1924. Einstein je, među ostalim, napisao Maji: "Nisam puno toga postigao kao znanstvenik u posljednje vrijeme - mozak mi polako propada s godinama, iako to nije tako strašno. Sretan sam zbog onog što radim, ali počinjem osjećati da je moja briljantnost prošlost."

Nakon svojeg najvećeg otkrića, Einstein je živio i radio još 40 godina, a kako u tom periodu nije imao nikakvih velikih otkrića, nije mu bilo lako živjeti s teretom slave i očekivanja. On je bio prvi znanstvenik koji je stekao svjetsku slavu i kao takav je bio u jedinstvenoj poziciji.

Preko pisama Maji otkrivamo skrivenu stranu velikog znanstvenika: volio je jedriti i svirati violinu, a imao je i problematičan odnos sa svojom prvom suprugom. Einstein piše i o rivalstvu među fizičarima i sumnjama koje imaju prema postignućima onih drugih.

"Tražimo u mraku i sumnjamo u otkrića u koja je netko drugi položio sve svoje nade. Tješim se da su moja glavna postignuća postala dio temelja naše znanosti", piše Einstein.

Jedan od najvećih fizičara svih vremena možda ovako zvuči umišljeno, no on je u javnosti bio nevjerojatno skromna osoba, a uvijek je pazio da ne kaže ništa što bi zvučalo s visoka. No, ipak je mislio da sestri može reći nešto takvo.

U pismu iz 1923. godine, koje u Christie'su procjenjuju na između 6 i 9 tisuća funti, Einstein piše Maji o svojoj međunarodnoj slavi i navodi: "Postao sam jako voljen, a još više mi zavide. To je jednostavno tako i tu se ništa ne može."

Sjena nad njegov rad nadvila se s usponom nacista 30-tih godina prošlog stoljeća. Einstein se odrekao njemačkog državljanstva nakon što su njegovu teoriju relativnosti nacisti proglasili "židovskom znanošću" i javno ga osudili. Otišao je "preko bare" u New Jersey kako bi radio na sveučilištu Princeton, a njegova sestra za njim 1939. godine. 

"Što će biti ako se iduće godine vratimo? Hoćemo li uopće moći? Kakav će biti naš život tamo? Jedina postojana stvar su matematika i zvijezde", napisao je Albert Einstein u pismu koje je 1933. poslao Maji, prenosi Guardian.

 

Pročitajte i ovo Ključna teza Otkriće koje je uzdrmalo svijet: Nobel za fiziku trojici Amerikanaca Nije prevara Potvrđeno znanstveno otkriće desetljeća