Vijenac je položilo i svijeću zapalilo i izaslanstvo Hrvatskog sabora na čelu sa saborskim zastupnikom Nikolom Mažarom, Vlade RH predvođeno ministrom obrane Marijom Banožićem, Grada Vukovara predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom, Vukovarsko-srijemske županije na čelu s županom Damirom Dekanićem i druga.
Penava je izjavio uoči polaganja vijenaca kako je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 'iznimno pozitivan te ga na taj način treba i vrednovati'. Zamjerio je što se nakon povratka prvo pristupilo obnovi kuća i stanova za povratnike, umjesto gospodarstva, a rezultat toga je, ustvrdio je Penava, današnja depopulacija istoka Hrvatske.
Vukovarski gradonačelnik iz vremena mirne reintegracije Vladimir Štengl rekao je kako se sam proces odvijao jako brzo te su se na vrijeme iz njega povukli oni koji u njemu nisu htjeli sudjelovati.
U crkvi sv. Filipa i Jakova služena je jutros sveta misa za sve poginule branitelje i civile.
Pročitajte i ovo
Milanović: Odluka da idemo u proces mirne reintegracije je bila pametna i humana
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja bila je veliki poduhvat hrvatske politke, bila je to pametna i humana odluka, ocijenio je u nedjelju u Vukovaru predsjednik Republike Zoran Milanović.
U govoru na svečanom skupu koji je u vukovarskom Hrvatskom domu održan u povodu 25. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Milanović je ocijenio kako je odabirom procesa mirne reintegracije Hrvatska odabrala pravu stranu te je od početka pokazala dobru volju.
Milanović: Dok Srbija diže optužnice neće imati našu potporu
Odao je priznanje za mudrost "maloj skupini dobrih ljudi, među kojima treba spomenuti i prvog odnosno, što je puno značajnije, ratnog hrvatskog predsjednika Tuđmana". Podsjetio je pritom kako je Hrvatska ponudila pobunjenim Srbima plan Z4 koji bi, kako je kazao, Hrvatsku skupo koštao, ali je odbijen u Beogradu.
Dotaknuvši se odnosa sa Srbijom, ustvrdio je kako ta država ne može pretendirati na članstvo u Europskoj uniji uz odnos koji ima prema Rusiji. Iako je taj odnos prema Rusiji legitiman, on ne pridonosi ulasku u EU, Srbija o tome treba donijeti odluku.
"Srbija u isto vrijeme mora znati da dok god misli dizati optužnice protiv naših generala i brigadira u mirovini zbog događaja na teritoriju treće zemlje, neće imati našu potporu i mi to ne možemo tolerirati. To je minumum povjerenja u odnosima. Zapad čeka i otvoren je", kazao je Milanović.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Zapadu je zamjerio što se prema Hrvatskoj odnosio ponajčešće loše, ignorirajući ju. "Kada vidim saveznike u posljednjih 30 godina, vidim ih u Njemačkoj, Austriji i Mađarskoj... Prijatelja uguraš u NATO, u pet minuta, bez da ga pitaš. Prijatelja ne držiš na vatri šest ili sedam godina da bi ga pustio u schengen, a bio je tehnički spreman prije pet godina. To nije prijateljstvo", kazao je.
Izrazio je žaljenje što na skupu nema političkih predstavnika Srba jer je za bilo kakav odnos potrebno dvoje, pozvavši ih da poštuju hrvatsku državu i ne govore da je Oluja bila etničko čišćenje.
Izaslanik predsjednika Vlade, ministar obrane Mario Banožić izrazio je ponos što Hrvatska vojska danas uživa sve snažniji međunarodni ugled među svojim saveznicima i partnerima.
"Hrvatsku vojsku nastavljamo činiti još spremnijom i snažnijom, a Vlada i u ovoj godini nastavlja modernizaciju i opremanje svih grana Oružanih snaga", rekao je Banožić.
Penava: Druga strana u današnje doba ne bi smjela biti druga strana
Penava je poručio da mirnoj reintegraciji Podunavlja nije bilo alternative i zahvalio svima koji su bili dio toga procesa.
"Hvala i drugoj strani, koja u današnje doba ne bi smjela biti druga strana. Trebali bi biti jedna priča. Trebalo je hrabrosti i s te strane pružiti ruku i pokazati ljudima put", kazao je Penava dodavši kako "odgajati svoju djecu da ne vole svoju općinu, grad, županiju i državu nije dobra politika".
Pročitajte i ovo
Predsjednica nekadašnjeg Nacionalog odbora za uspostavu povjerenja u procesu mirne reintegracije Vesna Škare Ožbolt ustvrdila je kako je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja i dalje najuspješnija mirovna operacija UN-a kojom su spašeni brojni životi.
Medved čestitao Dan priznanja Hrvatske i obljetnicu mirne reintegracije
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved čestitao je u nedjelju braniteljima, njihovim obiteljima i svim građanima Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i 25. obljetnicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Međunarodno priznanje Hrvatske zasigurno je najveći uspjeh naše diplomacije i obrambenih snaga, ujedinjene domovinske i iseljene Hrvatske, ostvarenje našeg vanjskopolitičkog cilja i vjekovnih težnji hrvatskoga naroda, ali i dar svim budućim generacijama, poručio je Medved.
Međunarodnim priznanjem Hrvatska se nakon devet stoljeća vratila u međunarodnu zajednicu kao slobodna i priznata država, zbog toga taj čin za nas ima posebno povijesno značenje.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Dan međunarodnog priznanja, kada je Hrvatsku priznalo 12 članica tadašnje Europske zajednice i niz drugih država, ujedno je ostvarenje naših težnji da samostalna i neovisna Hrvatska bude dio europskog civilizacijskog kruga, čije vrijednosti smo baštinili i kojem smo uvijek i pripadali.
Na današnji dan prisjećamo se i 25. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kojom su okupirana područja istočne Hrvatske vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, čime je zatvoreno najteže poglavlje naše povijesti.
Upravo je mirna reintegracija jedna od ključnih ostavština prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji je nakon Oluje dolaskom Vlaka slobode u Split obećao i povratak Vukovara u Hrvatsku, što je na simboličan način označio Vlak mira.
Taj dan s posebnim oduševljenjem dočekali su svi Hrvati diljem domovine i izvan nje, a napose prognanici s tog područja koji su se napokon, nakon višegodišnjeg progonstva, mogli početi vraćati u svoje domove, stoji u čestitki.
ZPH: Ne smije se raditi razliku između pobjede Mirne reintegracije i Bljeska i Oluje
U Veteranskom centru Osijeku također je obilježena 25. obljetnica Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a predsjednik županijske Zajednice povratnika Hrvatske rekao je da se ne smije raditi razlika između jedne i druge pobjede, mirne integracije te Bljeska i Oluje.
I jedno i drugo, i Mirna integracije i vojno-redarstvene operacije Bljesak i Oluja su pobjede, a za sve prognanike Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske, bila je 'drugi rođendan jer su se od toga dana počeli vraćati kućama', rekao je Branko Pek, predsjednik ZPH Osječko-baranjske županije.
Pročitajte i ovo
Podsjetio je da je ZPH osnovana 1992., nakon što su hrvatski prognanici shvatili da UNPROFOR, koji je tada došao u Hrvatsku, neće učiniti ništa i da će oni to hrvatsko područje držati u nekom statusu quo.
"Ta se uloga ZPH već pomalo stavlja pod tepih i zaboravlja, kao i da smo sami morali nešto poduzeti ako smo željeli da se stvari počnu mijenjati", naveo je Pek, dodavši kako su 30. rujna 1993. pokrenuli 4000 ljudi u pokušaju povratka u Antunovac. Nakon toga su pokrenuli još jednu mjeru te su 1. srpnja 1994. organizirali blokadu UNPROFOR-a koja je trajala 46 dana.
Ta je akcija utjecala na to da UN promijeni mandat u UNCRO, koji je trajao neko kratko vrijeme, do potpisivanja Erdutskog sporazuma 12. studenog 1995., a što je bio temelj za početak Mirne reintegracije, kaže Pek.
Proces Mirne reintegracije izuzetno zahtjevan
Unatoč tome što se tada činilo da sve ide vrlo sporo, iz današnje perspektive ipak se sve odvijalo vrlo brzo, naglasio je.
"Trebalo je taj silni vojni stroj koji se nalazio na tom području. razoružati i preuzeti kompletnu kontrolu da profunkcionira privremena uprava i da krene povratak", rekao je Pek.
Načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece u to je vrijeme bio u dvostrukoj ulozi, kao pripadnik Prijelazne policije, ali i prognanik iz Laslova.
"Kada to promatramo 25 godina poslije djeluje nam vrlo jednostavno; međutim, vratimo li se u to vrijeme, taj je proces bio izuzetno zahtjevan", rekao Bece.
Jer, u vrlo zahtjevnom procesu Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske tisuće građana vraćalo se u svoje domove, a policija je morala zajamčiti siguran povratak, dodao je.
Policija i dalje traga za nestalima i za počiniteljima ratnih zločina
Načelnik osječko-baranjske PU Bece naglašava da policija i danas nastavlja tragati za počiniteljima ratnih zločina, ali i na pronalasku nestalih osoba na području hrvatskog Podunavlja
Samo lani razriješeno je 48 kaznenih djela i uhićene su dvije osobe. Dio počinitelja je i dalje nedostupan, ali policija nastavlja sa svojim istragama, zaključio je Bece.
Tijekom programa obilježavanja 25. obljetnice završetka Mirne reintegracije prikazan je dokumentarni film "Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja" te promovirano drugo prošireno izdanje knjige "Mirna reintegracija - pobjeda razumom" autora Branka Peka.
Održana je i tribina pod nazivom "Zaboravljena pobjeda razumom".
