Iako godinu u kojoj je postao sredstvom za uživanje nije moguće odrediti, predviđa se da su u njemu prvi uživali narodi Anda između 5000 i 3000 godina prije nove ere. U modernom vremenu, njegova se konzumacija veže uz otkriće novog svijeta, Amerike kada je prenesen u Europu.
Pročitajte i ovo
Za sve ovo imate novaca... ako se odreknete cigareta na godinu dana!
Najprije je sve krenulo od uživanja i razonode, a onda se pretvorio u svjetski zdravstveni problem. Od posljedica njegove konzumacije godišnje u svijetu umre šest milijuna ljudi, a u Hrvatskoj 9.000 ljudi. Danas obilježavamo Svjetski dan nepušenja.
"Hoćeš biti kao i drugi, želiš biti faca, pušiš na odmoru, u školskom wc-u, gdje se naravno ne smije. Radiš sve samo da budeš kontra sistemu", rekla je Antonija koja je svoju prvu cigaretu, iz znatiželje, zapalila već sa devet godina.
Antonija je pušila više od deset godina. Danas se prisjeća ove ružne navike koje se teško, ali uspješno riješila. "Bilo mi je super zbog društva, ekipe koju je ujedinjavala cigareta i to je nekako postala navika, gušt i stvar koja je sjedinjavala nas pušače. Dnevno sam pušila kutiju do kutiju i pol cigareta, dakle tridesetak cigareta. Godinama sam pokušavala prestati pušiti jer mi je smetalo. No, nikako nisam uspijevala to učiniti. Kad mi se opako počelo vrtjeti u glavi i srce mi je počelo luđački udarati nakon cigarete, odlučila sam se ostaviti pušenja postepeno", kazala nam je Antonija te nastavila kako je krenula s konzumacijom manje količine da bi na kraju konačno u potpunosti izbacila cigarete iz dnevne rutine.
Jedan sat proveden u automobilu pušača može štetiti zdravlju
"Za godinu dana sam pušenje svela na 3 cigarete i organizmu je to bilo dovoljno. Kad bih zapalila četvrtu, opet bi se javile smetnje. A onda sam nakon par mjeseci uvela samo jednu cigaretu dnevno i to je tako trajalo jedno duže vrijeme", dodaje Antonija.
Najbolja praksa za prestanak pušenja, napominje Antonija, je 'žicanje' cigareta. Prestanak kupovanja istih znači i manju konzumaciju, a kako kaže, s vremenom vam postane neugodno 'žicati'.
"U posljednjih nekoliko mjeseci mog pušenja zapalila bih samo u društvu nekoga tko puši, a onda sam ostala trudna i više nije dolazilo u obzir ikakvo pušenje. Tako sam se konačno riješila te navike", ispričala nam je Antonija.
Od posljedica pušenja u Hrvatskoj godišnje umire 9000 ljudi, što je otprilike svaka peta smrt, a zabrinjavajuća je činjenica kako raste broj mladih pušača.
"Mladi u Hrvatskoj po pušenju cigareta su iznad europskog prosjeka. To kazuje Europsko istraživanje o pušenju, pijenju alkohola , uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima provedeno tijekom 2011. godine u 36 europskih zemalja. Prema tom istraživanju djeca u Hrvatskoj su na trećem mjestu što je daleko iznad Europskog prosjeka", rekla nam je doktorica Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Evo što se događa s nerođenom djecom majki pušačica
Iako najveći broj mladih počinje pušiti u srednjoj školi, u posljednje vrijeme raste broj pušača osnovnoškolske dobi. Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. godine u Hrvatskoj je 27,4% pušača, a prema zdravstvenoj anketi objavljenoj 2008. godine u Hrvatskoj puši 25,3% muškaraca i 22,4% žena.
U cigareti se nalazi 4000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo i još to platimo.
"Najpoznatiji je nikotin, spoj koji uzrokuje ovisnost. Zatim su tu razne vrste katrana koje oštećuju pluća i uzrokuju i rak pluća, ali i brojne druge dišne probleme. Još neki primjeri: amonijak koji se koristi kao dezinfekcijsko sredstvo u toaletima, toluen što je industrijsko otapalo, ugljični monoksid, otrovni plin, zatim kadnmij - matal koji se nalazi u baterijama, arsen i mnogi drugi sve do brojke 4000! Osim toga dodaju se brojne arome i aditivi kako bi ta cigareta bila prihvatljivija. Jer prva cigareta nije ni „ukusna „ni „ugodna“", kazala nam je dr. Puljak.
NAMIRNICE KOJE POMAŽU U IZBACIVANJU NIKOTINA IZ TIJELA: brokula, naranča, špinat đumbir, brusnica, limun, mrkva, šipak, pšenica i kelj. Ovisnost o cigareti stvara se vrlo brzo. Kao i kod drugih ovisnosti počinje sporadičnjim konzumiranjem. Često se zavaravamo da pušimo samo kad izađemo ili samo uz kavu, pri druženju s prijateljima, no naše tijelo malo po malo postaje ovisno sve dok se ne javi i psihička ovisnost. Tada više ne možemo tvrditi da ne pušimo.
"Jedna cigareta ili „probanje“ nije ovisnost, ali svako daljnje konzumiranje nepobitno vodi u ovisnost i brojne zdravstvene teškoće i smanjenje budžeta. Ono što je pomalo i apsurdno u toj i nezdravoj nelogičnoj navici je da konzumiranje prvih cigareta nije ugodno. Često se javlja mučnina, vrtoglavica, kašalj, ne miriše lijepo i to sve zato jer se naš pametni organizam zapravo brani", napominje dr. Puljak.
Kronično pušenje može izazvati rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze - suženja krvnih žila zbog stvaranja „nakupina“, te na taj način povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti poput infarkta, moždanog udara i otežana cirkulacije.
Mislili ste da znate sve najgore o pušenju? Evo još loših vijesti
Osim toga uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, izrazito tešku i dugotrajnu bolest, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav. Osim toga nepovoljno utječe na kožu. Uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.
Pušenje nas čini vitkijima?
Ukoliko ste i vi među onima koji smatraju da osobe koje puše manje podliježu debljanju, prevarili ste se.
"Pušenje smanjuje osjet okusa i uživanje u hrani, odvlači „pažnju“ od hrane, ali često služi i za zadovoljenje nekih drugih potreba poput emocionalnih tegoba ili za smanjenje napetosti što često činimo i s hranom pa u tom kontekstu ljudi možda misle da manje podliježu debljanju, a zapravo su jednu lošu naviku zamijenili još lošijom. Zato i u odvikavanju nekih dobiju na kilaži, ali pravilnom uspostavom navika pa i učenjem i razlučivanjem svojih potreba i težina se vraća na normalu", dodaje dr. Puljak.
Otkriveno zašto je toliko teško prestati pušiti
Ministar Varga najavio je veća upozorenja na kutijama za cigarete, a s obzirom da jedna od mjera iz europske Direktive govori o nužnosti povećavanja poreza na duhanske proizvode valja očekivati i njihovo poskupljenje. Koliko će ono iznositi znat će se nakon završetka usklađivanja naših zakona s Direktivom. Ministar Varga pretpostavlja da će do toga doći do ožujka iduće godine.
"Svjetski podaci govore da se povećanjem cijena cigareta ipak smanjuje broj pušača. To je pojedinačno najučinkovitija mjera jer 10-postotno povećanje cijena dovodi do pada potrošnje cigareta za tri do pet posto", navodi Tamara Poljičanin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
"Treba malo promijeniti način edukacije. Kada govorimo djeci, približiti im to na njima prihvatljiv način, a kada odgovorimo odraslima na drugačiji način. Iznimno je važno da pušenje postane manje dostupno i manje popularno. Važno je i razvijati i promovirati „zdrave“ načine života, dakle i okrenuti malo priču. Ako ljudima objasnimo koliko je važno zdravlje, rjeđe će se priklanjati ovoj navici. Razvijati kod ljudi osjećaj osobnog integriteta i ljubavi prema sebi i svom tijelu, naročito kada je riječ o djeci", smatra dr. Puljak.
Za bolesti povezane s pušenjem 1,5 milijardi kuna godišnje
Po podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz 2013., godišnje se za bolesti povezane s pušenjem izdvoji više od 1,5 milijardi kuna. Osoba koja prestane pušiti, osim dobrog primjera okolini i značajnih novčanih ušteda, nakon godine dana apstinencije može očekivati značajan pad rizika za razvoj infarkta, nakon dvije do pet godina izjednačavanje rizika moždanog udara s onim u nepušača, te prepolovljavanje rizika za razvoj karcinoma usta, ždrijela, jednjaka i mokraćnog mjehura, a nakon deset godina prepolovljavanje rizika za razvoj karcinoma pluća.
Kako prestati pušiti?
Pušenje nije jednostavna navika, ali se odviknuti sigurno možemo. Proces odvikavanja ovisan je i osobnosti pušača. "Nekima je lakše prekinuti naglo, čvrstom odlukom, dok je kod drugih bolji postepeni pristup. Nekome je potrebna podrška grupe pa je za njih odlična grupna psihoterapija, a netko je individualac pa je korisno napraviti plan i zadati si ciljeve, pratiti kada se najčešće javlja želja i zašto. Uvijek je dobro reći nekome iz okoline da nam bude podrška u odvikavanju, da malo „podsjeća“, pohvali pušača u odvikavanju za svaki postignuti cilj, pa i onaj najmanji.
'Nikada, ali baš nikada, nije kasno prestati'
Ako se i „poklekne“ u tom procesu, treba jednostavno ići dalje i biti svjestan da je svaki pomak uspjeh i da ne moramo biti savršeni u putu prema cilju. Jer odvikavanje je ipak proces koji nije lagan.Za svaki uspjeh osoba koja je u odvikavanju treba se i nagraditi nečim u čemu uživa. Osim toga, dobroj je aktivirati neke zapostavljene hobije, sklonosti, možda i otkriti nove načine uživanja i životnih izazova", kazala nam je dr. Puljak.
Dim cigarete uvlači se u odjeću, kosu, automobile čak i nakon zračenja prostorije. Iz ministarstva zdravlja napominju da bivši pušači žive dulje od pušača, čiji je život u prosjeku za 10 godina kraći od osoba koje nisu pušile. Stoga razmislite je li vrijedno izgubiti deset godina života zbog cigarete za koju znadete da vam čini loše. Zar ne bi bilo lijepo, na kraju, kada sve bude gotovo, dobiti priliku za popraviti stvari i napraviti sve ono što ste za života propustili. Ta imate još deset godina.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
