Hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi dan prije obilježavanja Oluje
Hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi dan prije obilježavanja Oluje Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Prije 29 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.


Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

Vezani članci Članovi Nacionalnog kriznog stožera i testiranje na koronavirus, ilustracija - 1 Jedna županija traži da se ne otvaraju terase kafića: "Epidemiološka situacija se pogoršala, žarišta su obiteljska okupljanja" Trg svetog Marka, ilustracija KVIZ: Provjerite jeste li ''dotepenec'' i razumijete li ove izraze koji se koriste u Hrvatskoj i okolici

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana." Svojim je suradnicima rekao: "Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države."

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island - prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske "Bljesak" (počela 1. svibnja) i "Oluja" (počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom "Bljesak" oslobođena je zapadna Slavonija, a u "Oluji" je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu. Hrvatsku je po završetku šestomjesečnog predsjedanja Vijećem Europske unije zamijenila Njemačka.

Čestitke premijera i predsjednika

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u petak uz ovu obljetnicu kako te datume Hrvatska obilježava s ponosom i zahvalnošću hrvatskim braniteljima.

"Obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja veliki su datumi u hrvatskoj povijesti. Obilježavamo ih s ponosom na sva naša postignuća i s trajnom zahvalnošću hrvatskim braniteljima i svima koji su podnijeli žrtvu za slobodu i samostalnost Hrvatske", istaknuo je Plenković.

U priopćenju je naglasio da se Hrvatska, u protekla tri desetljeća, nakon što se uspješno izborila za međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, na međunarodnoj razini politički afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i danas je relevantan partner u brojnim globalnim i regionalnim organizacijama.

Usto, podsjetio je, u prvoj polovini 2020. prvi je put predsjedala Vijećem Europske unije u dosad nezabilježenim okolnostima za Europu i svijet.

Iz Ureda predsjednika Zorana Milanovića poslali su priopćenje: "Spomendan je to na važan trenutak u novijoj hrvatskoj povijesti kada je i svijet prihvatio i priznao samostalnost i neovisnost hrvatske države.

Nakon što se ogromna većina hrvatskih građana na referendumu izjasnila kako žele samostalnu Republiku Hrvatsku, a Hrvatski sabor kao najviše predstavničko tijelo temeljem volje građana donio odluke o suverenosti i samostalnosti te o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama bivše države, međunarodna zajednica dobila je sve demokratske argumente za priznavanje nepovratne neovisnosti Republike Hrvatske.

A najsnažnije argumente dali su hrvatski branitelji koji su svoju želju da žive u slobodnoj i samostalnoj državi pokazali nesebičnom spremnošću na žrtvu u Domovinskom ratu. Njihova žrtva i stradanje najveći su doprinos slobodi i međunarodnom priznavanju Republike Hrvatske i na tome smo im trajno zahvalni.

Spomendan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 15. siječnja, neka nam bude još jedan podsjetnik ne samo na dug prema svim žrtvama borbe za samostalnost nego i podsjetnik na sposobnost da opstanemo kada je najteže i podsjetnik na obvezu sviju nas da hrvatsku državu gradimo kao demokratsku i uspješnu zemlju koja će biti na ponos budućim generacijama.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, koja je uslijedila 1998. godine i koju također obilježavamo na današnji spomendan, primjer je uspjeha u građenju mira i demokratskog razvoja Republike Hrvatske u godinama nakon međunarodnog priznanja."