Ukrajina će u nekom trenutku morati ući u pregovore s Rusijom kako bi okončala njihov više od dvije godine dug rat, rekao je visoki dužnosnik ukrajinske obavještajne službe u intervjuu objavljenom u četvrtak.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacivao je razgovore s Kremljom, a dekretom koji je izdao nakon što je Rusija službeno anektirala četiri ukrajinske regije 2022. pregovori se smatraju nemogućima.
Pročitajte i ovo
General-bojnik Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne uprave HUR, rekao je, međutim, za časopis Economist da će razgovori na kraju biti potrebni, kao što bi slučaj s bilo kojim ratom.
"General Skibicki kaže da ne vidi način da Ukrajina dobije rat samo na bojnom polju. Čak i kad bi uspjela potisnuti ruske snage natrag do granica, što je sve dalja perspektiva, to ne bi okončalo rat", napisao je Economist.
"Takvi ratovi mogu završiti samo sporazumima, kaže on. Trenutačno se obje strane bore za 'najpovoljniju poziciju' uoči potencijalnih pregovora. Ali smisleni pregovori mogu započeti najranije u drugoj polovici 2025.", nagađa on.
Zelenski i drugi dužnosnici rekli su da Rusija nije pozvana na "mirovni samit" planiran za Švicarsku u lipnju jer nema jamstva da će Moskva razgovarati u dobroj vjeri.
Pročitajte i ovo
Čini se da je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba ponovio razmišljanje Skibickog u odvojenom ovotjednom intervjuu za magazin Foreign Policy rekavši da je cilj lipanjskog samita bio "ujediniti zemlje koje dijele načela i pristupe na kojima će graditi daljnje akcije".
"Nakon toga može doći do komunikacije s Rusijom i Rusija može biti dio razgovora. Jer ste u pravu: na kraju ne možete okončati rat bez obje strane."
Ruski predsjednik Vladimir Putin i drugi visoki dužnosnici kažu da Ukrajina blokira svaki pokušaj nagodbe.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da skup u lipnju ne može biti "ozbiljna konferencija s ozbiljnim očekivanjima neke vrste rezultata" bez prisutnosti Rusije.
Zelenski je u svom noćnom videoobraćanju u četvrtak opisao sastanak u lipnju kao "praktički prvu pravu priliku za početak ponovne uspostave pravednog mira".
"Sve naše pozicije, na bojnom polju, u diplomaciji i u informacijskoj sferi sada moraju biti jednako jake", rekao je. "Naša snaga, naše mogućnosti, naše oružje, jedinstvo s partnerima - sve to mora djelovati zajedno. I djelovat će".
Čelnik britanske diplomacije obećao pomoć Ukrajini "sve dok je potrebno"
Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron obećao je u četvrtak tri milijarde funti (3,74 milijarde dolara) godišnje vojne pomoći Ukrajini "sve dok bude potrebno" i dodao da London nema ništa protiv toga da se oružje koristi unutar Rusije.
"Dat ćemo tri milijarde funti svake godine koliko god dugo to bude potrebno. Upravo smo stvarno ispraznili sve što možemo u smislu davanja opreme", rekao je u intervjuu za Reuters tijekom posjeta Kijevu te dodao da je paket pomoći bio najveći iz Ujedinjenog Kraljevstva dosad.
"Nešto od toga (opreme) stiže u Ukrajinu upravo danas, dok sam ja ovdje", rekao je.
Cameron je rekao da Ukrajina ima pravo koristiti oružje koje joj je dostavio London za napade na mete unutar Rusije te da o Kijevu ovisi hoće li to učiniti.
"Ukrajina ima to pravo. Baš kao što Rusija napada unutar Ukrajine, sasvim se može razumjeti zašto Ukrajina osjeća potrebu osigurati mogućnost da se brani", rekao je Cameron Reutersu.
Cameron, koji je vodio Ujedinjeno Kraljevstvo od 2010. i 2016. kao premijer, a vratio se u prve političke redove tek prije nekoliko mjeseci, susreo se s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom i predsjednikom Volodimirom Zelenskim u svom drugom posjetu Kijevu kao ministar vanjskih poslova.
Glavni britanski diplomat proslavio je objavljivanje dugo odgađanog paketa pomoći od 60 milijardi dolara od strane Kongresa SAD-a.
Pročitajte i ovo
"To je apsolutno ključno, ne samo u smislu oružja koje će donijeti, već i poticaja moralu koji će donijeti ljudima ovdje u Ukrajini."
Međutim, Cameron nije izravno odgovorio na pitanje kako misli da bi mogući reizbor republikanskog kandidata Donalda Trumpa za Bijelu kuću mogao utjecati na američku potporu Ukrajini.
Trump i tvrdokorni republikanci u Kongresu protive se daljnjoj pomoći Ukrajini, uz moguću iznimku zajma.
"Nije na nama da odlučujemo koga će Amerikanci izabrati za svog predsjednika - mi ćemo raditi s bilo kime tko to bude", rekao je Cameron.
-
Lažne prijavePolicija objavila tko stoji iza lažnih dojava o bombi u dvije škole
-
tuga u SrbijiTroje mladih poginulo u strašnoj nesreći, 22-godišnjak se bori za život: Društvenim mrežama kruži dramatičan apel
-
Njemačka policija u ofenzivi1200 policajaca, racije u više od 50 objekata, psi i oklopna vozila! Policija razbija "Anđele pakla"
