Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images

Bruxelles je krcat špijunima. Oni prisluškuju, ako je vjerovati upozorenju iz 2019. i osoblju Europske službe za vanjsko djelovanje, u barovima i restoranima u blizini sjedišta Europske komisije.


Da zidovi imaju uši, odavno je poznata činjenica života u Bruxellesu. Ali borba protiv špijunaže ponovno dobiva pozornost jer EU-ovi hvatači špijuna udvostručuju svoje napore suočeni s ruskim neprijateljstvom, kineskim špijuniranjem i povratkom geopolitike velikih sila.

Nitko zapravo ne zna koliko špijuna djeluje u glavnom gradu EU-a. U Bruxellesu se nalaze ne samo institucije EU-a i NATO-a već i oko 100 drugih međunarodnih organizacija i 300 stranih diplomatskih misija. Oni zajedno zapošljavaju oko 26.000 registriranih diplomata, prema belgijskom ministarstvu vanjskih poslova, a svaki od njih mogući je špijun, piše Politico. 

Ne samo da je druženje s najvišim dužnosnicima i otkrivanje informacija dio opisa posla već su diplomati također zaštićeni od kaznenog progona prema Bečkoj konvenciji. Belgijski sigurnosni dužnosnici procjenjuju da su u nekim veleposlanstvima između 10 i 20 posto diplomata obavještajci.

Zatvoren institut

Poslovi u akademskim krugovima ili think tankovima, mjestima gdje su ljudi plaćeni za dobivanje i analizu informacija, i to su također  privlačna mjesta. 

Slobodno sveučilište u Bruxellesu zatvorilo je Konfucijev institut, program za kineski jezik i kulturu, 2019. nakon što je ravnatelj instituta optužen za špijuniranje za Peking. Belgija je također izbacila kineskog doktoranda 2021. jer je njegov akademski rad bio paravan za obavještajni rad, navode belgijski mediji.

VSOA: Ilustracija - 3 Detalji nove afere o kojoj je prvi izvijestio Dnevnik Nove TV: Zbog čega hrvatski vojni špijuni stalno potkradaju državu?

Aleksandar Vučić "To je agresija!": Vučić progovorio o dronovima koji špijuniraju vojarne po Srbiji

A hvatanje špijuna koji napadaju međunarodnu zajednicu u Bruxellesu ovisi o belgijskoj vladi. Europska komisija, Europsko vijeće, Europski parlament i NATO imaju svaki svoj sigurnosni ured koji radi na sprječavanju špijuna da prodru u njihove zgrade i pristupe osjetljivim dokumentima. Međutim, ne postoji formalna obavještajna agencija EU-a, pa čak ni krovna organizacija koja bi koordinirala 27 nacionalnih špijunskih službi - za razliku, recimo, od nacionalnih policijskih snaga, gdje Europol igra ulogu koordinacije. Neki su pozvali Europu da stvori svoj odgovor na CIA-u, jedinstveno tijelo koje koordinira špijunske napore bloka.

Europljani u tome baš nisu dobri

"Znam da je to osjetljivo za neke države članice, ali bilo bi logično imati obavještajnu agenciju na europskoj razini koja bi branila strateške interese Europe", rekao je Samuel Cogolati, belgijski parlamentarac iz Zelene stranke koji je glasno govorio o riziku od kineskog utjecaja u Belgiji.

"Rizik od špijunaže je prisutan i ne može se zanemariti", dodao je.

Ivana Pezo Moskaljov Dnevnik Nove TV doznaje - gotova je istraga među vojnim špijunima: "Utvrđen je cijeli niz prekršaja. Špijuni su pronevjerili najmanje dva milijuna kuna"

Koordinacija na razini EU-a vjerojatno se neće dogoditi u skorije vrijeme", rekao je belgijski dužnosnik koji je često u kontaktu s obavještajnim agencijama. "Jednostavno je preosjetljivo", rekao je dužnosnik, a vlade EU-a nevoljko su dijelile informacije.

Umjesto toga, najveći dio odgovornosti pada na Državnu sigurnosnu služba Belgije i Opću obavještajnu i sigurnosnu službu - koji surađuju sa 120 službi iz 80 zemalja.

Desetljećima su čelnici EU-a, posebno belgijski političari - odbacivali pomisao da bi zli akteri u mjestima poput Pekinga, Moskve ili Teherana zapravo bili zainteresirani za tehničku dokumentaciju koja kruži hodnicima sivih zgrada u europskoj četvrti. Ali nedavni događaji upozorili su barem neke od njih na rizike.

"Europljani nikad nisu bili naročito jaki u protuobavještajnoj službi", rekao je bivši viši dužnosnik američke obavještajne službe. "Bili su jako ovisni o SAD-u. Sada postoji određena promjena mentaliteta."

Ruska agresija povećala je svijest o opasnostima, a kao odgovor na to porasla je potrošnja. Nakon razdoblja u kojem je agencija davala prednost protuterorizmu - nakon terorističkih napada u Parizu i Bruxellesu 2015. i 2016. - fokus je sada ponovno na protuobavještajnoj službi, rekli su belgijski sigurnosni dužnosnici.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju