Galerija
COP28, UN-ov samit posvećen klimi i klimatskim promjenama, najveći je skup o klimi u povijesti.
Novost koja je uvedena ovoga puta je obveza registracije. Sve do ove godine oni koji su sudjelovali nisu bili obvezni reći za koga rade, što je otežavalo otkrivanje lobista i identificiranje potencijalnih sukoba interesa pregovarača.
Pročitajte i ovo
Oko 104.000 ljudi, uključujući tehničko i sigurnosno osoblje, ove godine ima pristup "plavoj zoni" posvećenoj stvarnim pregovorima o klimi i paviljonima prisutnih država i organizacija.
To uvelike premašuje prethodni rekord na prošlogodišnjem UN-ovom samitu o klimi u Egiptu, COP27, koji je imao 49.000 akreditiranih sudionika i gdje su naftni i plinski lobisti nadmašili većinu nacionalnih izaslanstava, po tvrdnjama nevladinih organizacija.
Ove godine je gotovo 23.500 ljudi iz službenih vladinih izaslanstava. A s njima putuje 27.208 stručnjaka za politiku, akademika, predstavnika profesionalnih organizacija i viših dužnosnika naftnih komapnija.
Pročitajte i ovo
Ti gosti nemaju isti stupanj pristupa pregovorima kao službeni izaslanici, ali njihova je nazočnost izazvala zabrinutost da veliki kapital ima mogućnosti utjecati na razgovore.
Među gostima zemlje domaćina su Bill Gates i Antoine Arnault, sin šefa LVMH-a Bernarda Arnaulta, drugog najbogatijeg čovjeka na svijetu nakon Elona Muska.
Popis akreditacija također uključuje više od 14.000 nevladinih organizacija, od skupina za zaštitu okoliša do industrijskih lobista.
Organizatori kažu da se još oko 400.000 ljudi registriralo kako bi dobili dnevnu propusnicu za golemu "zelenu zonu" oko mjesta održavanja samita koja je pretvorena u veliki sajam na kojem se prikazuju tvrtke i ekološke inovacije.
Pročitajte i ovo
Hrvatska nije veliki zagađivač, ali
"Cilj da se porast zagrijavanja planeta ograniči na 1,5 Celzijeva stupnja više nije dohvatljiv, ali svijet sad mora odlučno djelovati da ono ostane ispod dva stupnja, posebno bogatije države zaslužne za najviše emisija stakleničkih plinova", rekao je u subotu premijer Andrej Plenković u govoru na klimatskom skupu COP28.
2023. obilježena je rekordnim poplavama, razornim olujama, ekstremnim plimama, a ujedno je i najtoplija godina dosad. Moramo djelovati zajedno da zaustavimo sve brže globalno zatopljenje. Hrvatska nastavlja aktivno pridonositi borbi protiv klimatskih promjena!@COP28_UAE pic.twitter.com/1i2luAPmab
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 2, 2023
Premijer je u svom govoru u Dubaiju upozorio kako je sumorna stvarnost ta da se globalno zatopljenje ubrzava umjesto da usporava, te da emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti umjesto da padaju.
Pročitajte i ovo
Podsjetio je da je prvi put u povijesti čovječanstva Zemlja 17. studenoga dostigla simboličku granicu zagrijavanja od dva stupnja više u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što je „donedavno bilo nezamislivo” te je „jasno upozorenje da se mora učiniti više”.
No, svijet čini suprotno, nastavio je premijer. Polovica kumulativnih emisija ugljikovog dioksida iz protekla dva stoljeća emitirana je u zadnja tri desetljeća.
Pročitajte i ovo
''Sad je jasno da prvotni cilj iz Pariškog sporazuma o zagrijavanju od manje od 1,5 stupnjeva izvan našeg dosega”, kazao je Plenković i pozvao na intenziviranje napora da se ono zadrži ispod dva stupnja, što je ''monumentalan” izazov, no „nije ništa u usporedbi s posljedicama koje bi takvo zagrijavanje uzrokovalo”.
Znanstvenici su jednoglasni oko tih posljedica, rekao je premijer: migracije na skali bez presedana, politička i ekonomska nestabilnost i ugrožena bioraznolikost, hrana, sigurnost i svjetski mir.
''Moramo učiniti sve da izbjegnemo takav katastrofalan scenarij”, upozorio je.
Pročitajte i ovo
Plenković je rekao kako je Hrvatska ove, najtoplije godine ikad zabilježene, doživjela rekordne poplave i najveću oluju.
Naglasio je kako se Hrvatska ističe unutar Europske unije jer je peta po električnoj proizvodnji iz obnovljivih izvora, a osma po potrošnji takve energije.
Hrvatska je pokazala predanost održivoj budućnosti, čemu u prilog ide i činjenica da je 12. na svijetu po ispunjavanje ciljeva održivosti Ujedinjenih naroda.
Pročitajte i ovo
Osim toga čini značajne korake kako bi ekološke principe i kriterije uvela u javno upravljanje i nabavu, a kroz sustave trgovanja emisijskim jedinicama hrvatski operateri su uspjeli smanjiti emisije za 42 posto. Trgovanje se širi i na prometni i građevinski sektor.
Hrvatska iskorištava i svoj ogroman geotermalni potencijal u kojem priprema brojne projekte, sa Španjolskom provodi projekt DONES za razvoj fuzije, sudjeluje u projektu Dolina vodika Sjeverni Jadran te želi igrati ''značajnu regionalnu ulogu” u budućnosti opskrbe tim energentom.
Plenković je rekao kako Hrvatska nije velik zagađivač, no ipak cilja na udvostručenje svojih napora u borbi protiv klimatskih promjena jer je ''u pitanju budućnost naše djece”.
''Ako Hrvatska, koja se prije tri desetljeća oporavila od razornog rata, može sad učiniti više od svog udjela, veće i bogatije države ne smiju činiti manje”, istaknuo je premijer.
''To je posebno važno jer znamo da je najbogatijih 10 posto odgovorno za polovicu emisija ugljikovog dioksida, a siromašnija polovica za samo osam posto”, zaključio je premijer, pozvavši svijet na ''djelovanje bez odgode”.
Pročitajte i ovo
Plenković se dan ranije susreo s Mohamedom Alabbarom, najvećim investitorom u Dubaiju, a tom prigodom Burj Khalifa, najviši neboder na svijetu, ponovno je svijetlio u bojama hrvatske zastave.
