Milanović je u nedjelju zaprijetio da neće dati suglasnost za završni dokument samita ako se u njemu ne spomene sporazum kojim se BiH definira kao država triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih građana.
Pročitajte i ovo
TOTALNI RAZDOR
Hrvatska delegacija podijeljena stigla u Ankaru: "Stavovi predsjednika dosad su uvijek bili suprotni"
U Ankari
Počinje ključni sastanak NATO-a: Piše se budućnost europske sigurnosti, a sve su oči uprte u jednog čovjeka
SUKOB U NIGERU
Nakon šest sati pucnjave i eksplozija obuzdana pobuna, spašena predsjednička palača
NEVJEROJATNA SNIMKA
VIDEO Snimka iz kola Hitne pomoći širi se mrežama: Pogledajte potez vozača o kojem svi pričaju
Pravovremena dojava
Iznenadio se onim što je uočio u rijeci: Odmah je pozvao policiju koja je cijelu noć bila na terenu
"Ne volim riječ ‘zaprijetio’, nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Dejtonski sporazum kao osnova funkcioniranja Bosne i Hercegovine morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu", izjavio je novinarima Milanović po dolasku na sastanak na vrhu čelnika 30 država članica NATO-a.
Pojasnio je da ga je u nedjelju nazvao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i da je "to riješeno u pola minute".
"Ali da, trebalo je šest dana dok nismo uspjeli isposlovati da se u završnu deklaraciju u pasusu o BiH uopće spomene Dejtonski mirovni sporazum. To je mala stvar za ovaj samit, vrlo marginalna, fusnota, ali za nas je to ‘big foot’ (veliki korak)", izjavio je Milanović.
Hrvatskoj je prihvatljivo sve ostalo u u tekstu završne deklaracije koja ima pedesetak stranica. "Sve drugo uz neke nijanse Hrvatskoj je prihvatljivo, barem meni kao šefu delegacije", rekao je.
Ne vjeruje da će se sresti s Bidenom
Milanović ne vjeruje da će stići razgovarati s novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom. "Mislim da on ima važnijeg posla", kaže hrvatski predsjednik.
Hrvatska je ustrajala da se u deklaraciji spomenu tri točke: Dejtonski mirovni sporazum, konstitutivni narodi i izborna reforma u BiH.
Na kraju se nije uspjelo ubaciti konstitutivne narode, ali to je ionako pokriveno spominjanjem Dejtonskog sporazuma koji BiH definira kao državu Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih građana.
Ostalo je nejasno zašto se uporno odbijalo spomenuti Dejtonski sporazum jer oni koji su se protivili nisu dali nikakvo objašnjenje, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Dejtonski sporazum prestao se spominjati u NATO-ovim deklaracijama još od 2004. i to je sve dosad išlo po inerciji. Međutim, sada se na tome ponovno inzistira s obzirom na pokušaje bošnjačkih čelnika da se izbriše koncept konstitutivnih naroda.