Skupina obrambenih insajdera okupila se prošlog mjeseca u Whitehallu, sjedištu britanske vlade, kako bi raspravljali o spremnosti Ujedinjeg Kraljevstva i njegovih saveznika za rat za koji vjeruju da bi mogao započeti u sljedećih nekoliko godina. Njihov zaključak nije bio optimističan - nisu spremni, ustvrdili su.
Konferenciju je organizirao londonski think tank Royal United Services Institute (RUSI), a na njoj su bili sadašnji i bivši pripadnici oružanih snaga, vladini i NATO dužnosnici, istraživači i stručnjaci iz obrambene industrije čije se razmišljanje temelji na široko prihvaćenoj obavještajnoj procjeni da se Rusija priprema za mogućnost izravnog sukoba s Europom.
Jedini način da se to spriječi, kažu, jest osigurati da će, ako izbije rat, Europa pobijediti.
Veća ulaganja europsku obranu su ključna, ali sigurnosni stručnjaci sve više upozoravaju da je potrebna i velika promjena u načinu razmišljanja. Vrijeme je, kažu, da europske vlade uključe svoje građane i jasno stave do znanja da je vrijeme kada je Europa mogla ignorirati prijetnju ratom prošlo, piše CNN.
Među stručnjacima postoji sve veći konsenzus da Rusija već vodi hibridni rat protiv Zapada provođenjem sabotažnih operacija i unošenjem kaosa i dezinformacija u domaće političke rasprave.
"Mislim da su ljudi prestrašeni, posebno kako ovo postaje sve vidljivije. Vidimo dronove kod zračnih luka i mislim da postoji sve veći osjećaj da je vjerojatno (samo) pitanje vremena kada će jedan od tih dronova srušiti putnički zrakoplov", rekao je Sam Greene, profesor ruske politike na King's Collegeu u Londonu i stručnjak za demokratsku otpornost.
Baltički strahovi
Moskva, kažu stručnjaci, nije dosad izravno napala saveznike NATO-a u Europi dijelom zato što je svjesna da sa svojim trenutnim sposobnostima ne bi mogla poraziti savez. No, sve je više znakova da bi se to moglo promijeniti u budućnosti.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je ranije ove godine da bi Rusija mogla biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul prošlog je mjeseca rekao da njemačke obavještajne službe vjeruju da Moskva "barem drži otvorenom opciju rata protiv NATO-a najkasnije do 2029. godine".
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je početkom prosinca da, iako Rusija ne planira ratovati s Europom, ako Europa iznenada želi ratovati i započne, Moskva je odmah spremna.
Konsenzus među baltičkim zemljama jest da bi napad na njih mogao uslijediti već za tri godine, a najčešće se spominju 2027. i 2028. godina.
Prepoznavanje ove prijetnje navelo je NATO da razvije planove za nepredviđene situacije kako bi se obranio od moguće ruske agresije na Baltik. No stručnjaci upozoravaju da planovi saveza nisu održivi.
"Postoji plan, s brojkama. Ali vlade ne poduzimaju potrebne korake za njegovu provedbu. Još uvijek planiramo na temelju stvari koje ne postoje", rekao je Jack Watling, viši istraživački suradnik u RUSI-ju. Istaknuo je rizik pokušaja strukturiranja obrambenog odgovora na temelju popisa želja, a ne stvarnosti, umjesto prihvaćanja dostupnih resursa i planiranja na temelju njih.
Britanska vlada ranije ove godine zamolila je trojicu istaknutih stručnjaka - bivšeg glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona, generala Richarda Barronsa, bivšeg načelnika Zapovjedništva združenih snaga, i Fionu Hill, bivšu višu direktoricu u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a - da provedu strateški pregled britanske obrane. Trojac im je predstavio priručnik o koracima potrebnim za spremnost za rat.
Iako se Velika Britanija kreće u pravom smjeru, rekao je Barrons prošlog mjeseca, trenutnim tempom zemlji bi trebalo oko 10 godina da bude spremna za rat.
"Naša analiza i naši saveznici nam govore, pa, možda imate tri do pet godina...", rekao je.
Uljuljana Europa
Mnoge europske prijestolnice provele su posljednjih nekoliko desetljeća jedva razmišljajući o obrani. Bez većih izravnih vojnih sukoba na kontinentu od 1945. godine, Europa je uživala u najdužem razdoblju neprekidnog mira u stoljećima.
Ta desetljeća relativnog mira značila su da su vlade trošlile novac na socijalnu skrb umjesto obranu, a istovremeno su se oslanjale na Sjedinjene Države, najvećeg svjetskog vojnog potrošača, da priskoče u pomoć ako se ukaže potreba.
Zatim su uslijedila dva teška buđenja: američki predsjednik, Donald Trump, koji je jasno dao do znanja saveznicima NATO-a da se više ne mogu toliko oslanjati na SAD, i ruska invazija na Ukrajinu .
Ovaj preokret statusa quo potaknuo je većinu europskih članica NATO-a da povećaju obrambene izdatke. Članice NATO-a su se u lipnju složile povećati cilj na 5% BDP-a do 2035. Međutim, mnogi analitičari su skeptični prema tom cilju - posebno zato što se većina europskih zemalja suočava s financijskim pritiscima čak i bez razmišljanja o masovnom povećanju svojih obrambenih izdataka.
Nekoliko istraživanja Eurobarometra ove su godine pokazala da je velika većina Europljana, njih 78%, zabrinuta zbog obrane i sigurnosti EU-a u sljedećih pet godina. Trećina ljudi smatra da bi obrana trebala biti među prioritetima potrošnje bloka.
Unatoč tome, general Fabien Mandon, načelnik francuskih oružanih snaga, prošlog je mjeseca izazvao negodovanje kada je upozorio francusku javnost da se zemlja mora pripremiti za moguće buduće gubitke protiv ruske agresije, rekavši da Francuska mora "prihvatiti gubitak svoje djece" kako bi "zaštitila tko smo".
Robin Potter, akademska suradnica u britanskom think tanku Chatham House, rekla je da se spremnost ljudi diljem Europe da razumiju prijetnju značajno razlikuje.
"Ako ste na istoku, ako možda graničite s Rusijom, ako ste u Poljskoj ili baltičkim državama, prijetnja je vrlo stvarna za ljude tamo i poduzimaju puno više koraka u smislu javnih skloništa jer smatraju da je rizik od zračnog napada veći", rekla je.
Švedska i Finska su prošle godine ažurirale smjernice za svoje građane o tome kako preživjeti rat. Nekoliko zemalja, uključujući Litvu, Latviju i Švedsku, ponovno je uvelo novačenje, dok su druge zemlje poput Njemačke, Poljske, Belgije, Rumunjske i Bugarske uvele dobrovoljne programe vojne obuke za svoje građane.
