Europa se sprema za rat: Novi plan EU-a otkriva hitne vojne pripreme, ovo su detalji

Zemlje EU-a imaju pet godina da se pripreme za rat, prema vojnom planu koji će Europska komisija predstaviti u četvrtak.

tri vijesti o kojima se priča Na sjeveru Hrvatske Pucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu "Sestri se bore za život" FOTO Svjedoci brutalnog ubojstva trudne žene u šoku: "Scene su bile neopisive, neopisive, ne može vam to opisati čovjek!" Potraga Objavljena fotografija ubojice: Traže ga u dvije države, policija upozorila građane

"Do 2030. Europi je potreban dovoljno snažan obrambeni sustav kako bi vjerodostojno odvratio svoje protivnike, kao i odgovorio na bilo kakvu agresiju", navodi se u nacrtu plana o kojem su ministri obrane raspravljali kasno u srijedu. On će biti predstavljen Kolegiju povjerenika u četvrtak, a sljedeći tjedan čelnicima EU-a.

Plan obrambene spremnosti 2030. znak je rastuće uloge EU-a u vojnim poslovima, reakcija na rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine i nejasan stav američkog predsjednika Donalda Trumpa što se tiče europske sigurnosti.

"Militarizirana Rusija predstavlja trajnu prijetnju europskoj sigurnosti u doglednoj budućnosti", navodi se u dokumentu.

Iako zemlje EU-a brzo povećavaju svoje obrambene proračune, velik dio te potrošnje ostaje pretežno nacionalni, što dovodi do fragmentacije, inflacije troškova i nedostatka interoperabilnosti, navodi se u dokumentu od 16 stranica, piše POLITICO.

Izvršno tijelo EU-a potiče glavne gradove na zajedničku kupnju oružja i želi da najmanje 40 posto nabave obrambene opreme budu zajednički ugovori do kraja 2027. Također je cilj da do 2028. najmanje 55 posto kupnje oružja dolazi od tvrtki iz EU-a i Ukrajine te najmanje 60 posto do 2030.

Jedan od glavnih ciljeva je popunjavanje praznina u sposobnostima EU-a u brojnim područjima: zračna i raketna obrana, vojna mobilnost, topnički sustavi, umjetna inteligencija i kibernetički sustavi, projektili i streljivo, dronovi i protudronovi, kopnena borba i pomorski sustav. Plan također spominje područja poput obrambene spremnosti i uloge Ukrajine, koja bi bila teško naoružana kako bi postala čelična obrana od ruske agresije.

Također uključuje vremenske okvire za tri ključna projekta: Istočni blok, koji će integrirati sustave kopnene obrane sa sustavima protuzračne obrane i protudronova, te Europski zid dronova, koji je nedavno predložila Komisija radi bolje zaštite istočnih zemalja; Europski zračni štit za stvaranje višeslojnog sustava protuzračne obrane te Obrambeni svemirski štit za zaštitu svemirskih sredstava bloka.

Tri projekta

Komisija se nada da će čelnici EU-a odobriti ta tri projekta do kraja godine. Kako bi se osiguralo da projekti budu spremni do 2030. godine, prema nacrtu plana, trebali bi se pokrenuti u prvoj polovici 2026. godine. Do kraja 2028. godine trebali bi biti uspostavljeni projekti, ugovori i financiranje kako bi se riješili najhitniji nedostaci.

Komisija također želi mapirati povećanje industrijskih kapaciteta potrebno za popunjavanje praznina i utvrđivanje rizika i "uskih grla" u lancu opskrbe kritičnim sirovinama. To bi se moglo pokazati kontroverznim s obzirom na to da je europska industrija tradicionalno nevoljko dijelila previše informacija o proizvodnji i lancima opskrbe s Bruxellesom.

U dokumentu se navodi da će EU pomoći u mobilizaciji s 800 milijardi eura za potrošnju na obranu, uključujući program SAFE vrijedan 150 milijardi eura kredita za oružje, Europski obrambeni industrijski program vrijedan 1,5 milijardi eura i Europski obrambeni fond.

U projektu se naglašava da će zemlje ostati suverene u pogledu svoje nacionalne obrane. Unatoč toj pažljivoj formulaciji neke zemlje članice bune se zbog veće uloge EU-a u obrani, području tradicionalno rezerviranom za nacionalne vlade.

"Najvažniji cilj mora biti priprema uvjeta kako bi države članice mogle ispuniti svoje nacionalne i međunarodne ciljeve u pogledu sposobnosti", poručila je Njemačka.

Vojni plan, koji se priprema od ljeta, nastoji odgovoriti na zabrinutosti cijelog bloka, ne samo zemalja koje se osjećaju najugroženijima od Rusije. Navodi se da si Europa ne može priuštiti da bude slijepa na prijetnje koje dolaze iz drugih dijelova svijeta, spominjući Bliski istok i Afriku.

U nacrtu se također nastoji inzistirati na tome da će EU blisko surađivati ​​s NATO-om. Savez i neke nacionalne prijestolnice zabrinuti su zbog mogućnosti da Bruxelles uspostavi paralelnu obrambenu strukturu koja će zakomplicirati ratne planove umjesto da se glatko integrira s NATO-om.