Europa planira nešto donedavno nezamislivo: "Koliko dugo smo to spremni tolerirati?"

Zbog sve češćih ruskih napada diljem zemalja NATO-a Europa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo neobičnim: planira kako uzvratiti udarac.

tri vijesti o kojima se priča velika tragedija Muškarac koji je ubio suprugu pa sebe vratio se iz Njemačke: "Imali su četvero djece, kupio im je namještaj i evo..." tragedija u Zagorju Ubijena žena i njezin suprug više puta prijavljivani zbog nasilja u obitelji: Iz kuće odvedeno četvero djece oborio napadača Ovaj je muškarac spriječio još veći masakr na plaži Bondi: "U bolnici je, ne znamo točno što se događa. On je heroj"

Ideje se kreću od zajedničkih ofenzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije, preko bržeg i koordiniranijeg pripisivanja hibridnih napada brzim upiranjem prsta u Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vodstvom NATO-a, tvrde dva visoka europska vladina dužnosnika i tri diplomata EU-a.

"Rusi stalno testiraju granice – kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići? Potreban je proaktivniji odgovor. I ne šalje se signal pričom", rekla je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu za POLITICO. 

Ruski dronovi posljednjih tjedana i mjeseci letjeli su iznad Poljske i Rumunjske, dok su misteriozni dronovi uzrokovali kaos u zračnim lukama i vojnim bazama diljem kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih zrakoplova i ratnih brodova te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini.

"Europa i savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerirati ovu vrstu hibridnog ratovanja... [i] trebamo li razmisliti o tome da i sami postanemo aktivniji u ovom području", rekao je prošli tjedan za Welt TV njemački državni tajnik za obranu Florian Hahn.

Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubojice da eliminiraju političke neprijatelje u Velikoj Britaniji, optužena je za dizanje u zrak skladišta oružja u srednjoj Europi, pokušala je destabilizirati EU financiranjem krajnje desničarskih političkih stranaka, sudjelovala je u ratu na društvenim mrežama i pokušala preokrenuti izbore u zemljama poput Rumunjske i Moldavije.

"Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Europe. Je li to samo retorika ili je vrijeme da odgovorimo?" rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom konferencije na Valdaiju u listopadu.

Međutim, Europa ne želi rat s Rusijom naoružanom nuklearnim oružjem i stoga mora smisliti kako odgovoriti na način koji će odvratiti Moskvu, ali neće prijeći nijednu crvenu liniju Kremlja koja bi mogla dovesti do otvorenog rata.

Do sada je odgovor bio jačanje obrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je rekao da će pojačati savezničku obranu dronova i protuzračnu obranu na svom istočnom krilu – poziv koji je ponovila i EU. Čak je i to razbjesnilo Moskvu.

Europljani "se trebaju bojati i drhtati poput nijemih životinja u krdu koje se tjera na klanje", rekao je Medvedev. "Trebali bi se uprljati strahom, osjećajući svoj skori i mučni kraj."

Česte ruske provokacije mijenjaju ton u europskim prijestolnicama.
Poljski premijer Donald Tusk rasporedio je 10.000 vojnika kako bi zaštitio kritičnu infrastrukturu Poljske.

Prošli tjedan talijanski ministar obrane Guido Crosetto oštro je kritizirao "inerciju" kontinenta suočenu s rastućim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za uzvratni udar. U njemu je predložio osnivanje Europskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, kibernetičkih snaga od 1500 vojnika, kao i vojnog osoblja specijaliziranog za umjetnu inteligenciju.

Unatoč sve žešćoj retorici, još uvijek je otvoreno pitanje što znači snažniji odgovor.

Dio toga je zbog razlike između Moskve i Bruxellesa – potonji je više ograničen djelovanjem unutar pravila, prema Kevinu Limonieru, profesoru i zamjeniku direktora pariškog think tanka GEODE.

"To postavlja etičko i filozofsko pitanje: mogu li države kojima vlada vladavina prava priuštiti korištenje istih alata... i istih strategija kao Rusi?" upitao je.

Zasad zemlje poput Njemačke i Rumunjske pooštravaju pravila koja bi vlastima omogućila obaranje dronova koji lete iznad zračnih luka i vojno osjetljivih objekata.

Saveznici od Danske do Češke već dopuštaju ofenzivne kibernetičke operacije. 

Kako piše Politico, zemlje bi mogle koristiti kibernetičke metode za ciljanje sustava ključnih za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu u istočno-središnjoj Rusiji, gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, kao i energetskih postrojenja ili vlakove koji prevoze oružje, rekao je Filip Bryjka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje na Poljskoj akademiji znanosti.

"Mogli bismo napasti sustav i poremetiti njihovo funkcioniranje", rekao je.

Europa također mora shvatiti kako odgovoriti na ruske velike kampanje dezinformiranja vlastitim naporima unutar zemlje.

Ipak, sve nove mjere "moraju imati uvjerljivu mogućnost poricanja", rekao je jedan diplomat EU-a.

NATO bi trebao dati prioritet demonstracijama sile koje ilustriraju snagu i jedinstvo, rekla je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i suradnica londonskog think tanka Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje stoji li Moskva iza hibridnog napada i provođenje vojnih vježbi "bez prethodne najave" na ruskoj granici s Litvom ili Estonijom.