Spremni za rat 2029.: "Rusija će biti u poziciji da napadne"

Budući da rat u Ukrajini i dalje bjesni, raste pritisak na Njemačku da reformira svoju obrambenu industriju.

tri vijesti o kojima se priča tragedija u Zagorju Ubijena žena i njezin suprug više puta prijavljivani zbog nasilja u obitelji: Iz kuće odvedeno četvero djece napao i službenike Strava u Međimurju: Žena zvala policiju jer ju brat zlostavlja, umro tijekom intervencije velika tragedija Muškarac koji je ubio suprugu pa sebe vratio se iz Njemačke: "Imali su četvero djece, kupio im je namještaj i evo..."

Sve se češće koriste izrazi poput "ratne spremnosti", a čuju se i pozivi da njemačka vojska (Bundeswehr) postane konvencionalno najjača vojska u Europi, nešto što je do prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo.

Ruski zahtjevi u ratu protiv Ukrajine, u kombinaciji s postupnim povlačenjem američke podrške NATO-u, stalni su poticaj na buđenje Europljanima, koji su sve više prisiljeni preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, piše Euronews.

Kako bi što prije postala sposobna za obranu, a time i za rat, njemačka vlada planira povećati obrambeni proračun na gotovo 153 milijarde eura do 2029. godine. 

A ova godina nije navedena slučajno. Glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer rekao je da se temelji na rigoroznoj analizi: "To ne znači da će Rusija sigurno napasti, ali će biti u poziciji da to učini".

Upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. proizlazi iz izvješća Zajedničke procjene prijetnji NATO-a iz 2023. godine, koje je sugeriralo da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera.

U procjeni su korišteni izviđački sateliti za praćenje trenutačnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutiranje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke.

Izvješće iz 2023. godine zaključilo je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 milijuna vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor dr. Carlo Masala u nedavnom podcastu.

Do sada se Njemačka oslanjala na postojeće transatlantsko prijateljstvo i svjetski poredak jer Amerika ima najveću vojsku na svijetu. U intervjuu za The Atlantic dr. Christian Freuding, načelnik Glavnog stožera njemačke vojske, rekao je da je prije mogao kontaktirati s američkim obrambenim dužnosnicima danju i noću, ali da je razmjena sada prekinuta. 

Iz perspektive njemačkih sigurnosnih stručnjaka u Bundeswehru smanjenje podrške SAD-a dolazi u najgorem mogućem trenutku: dok svakodnevno prate kretanje ruskih trupa i procjenjuju bi li Putin mogao riskirati napad na neku od zemalja NATO-a prije kraja desetljeća, rastu sumnje u to bi li američki predsjednik stao u obranu Europe.

Tek je nedavno američki veleposlanik pri NATO-u rekao da bi volio da Njemačka u budućnosti preuzme vodeću ulogu u NATO-u od SAD-a. Stručnjaci to vide kao daljnji znak da bi se Washington dugoročno mogao povući iz saveza.

Kako bi se odvratio potencijalni ruski napad na teritorij NATO-a, Bundeswehr mora biti "spreman za borbu" do 2029. To znači da će snage biti znatno ojačane i modernizirane, u pogledu ljudstva, ali i opreme.

Bundeswehr trenutačno ima između 181.000 i 182.000 aktivnih vojnika, a cilj je povećati taj broj na otprilike 203.000.

Kako bi to postigla, vlada kancelara Friedricha Merza ponovno je uvela dobrovoljno služenje vojnog roka. Mladići i djevojke rođeni 2008. ili kasnije primaju pismo od Bundeswehra u kojem ih se poziva na registraciju iako su samo muškarci obvezni odgovoriti.

Iako će ponovno uvedena vojna služba u početku ostati dobrovoljna, definirani su jasni ciljevi za povećanje broja osoblja Bundeswehra. Ako se taj broj ne dostigne, Bundestag može odlučiti da vojna služba postane obvezna.