Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, u Dnevniku Nove TV komentirao je utjecaj rata u Iranu i blokadu Hormuškog tjesnaca na cijene energenata, a odgovorio je i na pitanje što će to značiti za cijene hrane.
"Ulazni troškovi u poljoprivredi su i energenti. Počinje proljetna sjetva i seljaci su krenuli u nabavu goriva i naravno da će sjetva biti skuplja. Također, osnovna sirovina umjetnih gnojiva je plin, koji se pretvara u amonijak, a potom u ureu. Prema tome, porast cijena plina direktno utječe na porast cijene umjetnih gnovija", objasnio je Jakšić.
"Ova sjetva će biti bitno skuplja nego prošlogodišnja, što znači da će urod biti bitno skuplji", dodao je.
Rast cijena goriva
Napomenuo je da ne postoji nestašica plavog dizela.
"Mi imamo dovoljno zaliha, ali se zbog očekivanje rasta cijena dogodila navala pa je na nekim prodajnim mjestima došlo do problema u opskrbi. Međutim, mislim da će se to vrlo brzo stabilizirati. Ne možemo govoriti o nestašici, ali je cijena plavog dizela porasla. On čini oko osam posto potrošnje dizela u Hrvatskoj i nestašice se ne moramo bojati", ustrdio je.
Komentirao je i ograničenje cijena goriva.
"Vlada je prvi udar pokušala spriječiti smanjenjem trošarina na dizel i smanjenjem marži kod distributera. To je očekivana mjera i neke druge članice Europske unije posežu za sličnim mjerama. U petak je Francuska ograničila cijene do 31. 3., a mi smo do 26. 3.", rekao je Jakšić.
"Takve nekakve mjere su u redu da se spriječe nagli šokovi, ali one moraju biti što kratkotrajnije jer se inače ide u narušavanje tržišnih odnosa", dodao je.
Ozbiljna kriza
Napomenuo je da se čini da ovo neće biti kratkotrajna kriza.
"Ovo je vrlo ozbiljna kriza, ovo je prvenstveno rat u kojem prvenstveno stradavaju ljudski životi. Ali, ovo je rat u kojem će globalna ekonomija biti ugrožena. Što duže prekid u opskrbi bude trajao, to će posljedice biti teže i to će biti teže braniti ovako niske cijene", poručio je Jakšić.
"To može biti kratkoročna mjera, ali Vlada će sigurno morati razmisliti o mjerama koje će ciljati energetski siromašna kućanstva, poljoprivrednike ili energetski intenzivne industrije. Cijene od dva eura već imamo u okruženju i možemo ih očekivati kod nas ako se ova situacija nastavi. Kroz nekoliko mjeseci, definitivno", upozorio je.
Klimatska neutralnost
Komentirao je i cilj Europske unije da do 2050. godine bude klimatski neutralna.
"To de facto znači odustajanje od fosilnih goriva. Ako zamislimo da smo u 2050. i da smo postigli klimatske ciljeve, to bi značilo da danas ne uvozimo prirodni plin ni naftu te da ovakvi šokovi ne bi na nas utjecali. Dakle, klimatski ciljevi usko koreliraju s energetskom neovisnošću i suverenošću. To je naš glavni cilj", ustvrdio je.
"Naravno da je ovo krizna situacija i da imamo adekvatne krizne mjere i da subvencioniranje uvoznih fosilnih goriva nije u skladu s tim ciljem. Glavni napori trebaju ići na mijenjanje takvih tehnologija: moramo uložiti u izolaciju kuće, u fotonaponske panele. Svaki građanin može razmišljati o tome da bude energetski neovisan i da ga onda ovakve krize ne mogu dotaknuti", zaključio je.
-
Rat na Bliskom istokuVIDEO Trump traži pomoć zbog Hormuza, stigao mu odgovor Irana: "Zatvoren je samo za neke"
-
REAKCIJA PREMIJERAPlenković odgovorio Vučiću i poslao poruku Srbiji: "Da Hrvatska ima neke zadnje namjere..."
-
SUMNJIVE AKTIVNOSTIUzbuna u europskoj prijestolnici: "Sve ih je više, usmjeravaju ih na različite ciljeve, a znamo i kad su proširili sustav"
