Švedska će uspostaviti svoje prve hitne zalihe žitarica na sjeveru zemlje, u regiji koja bi u slučaju oružanog sukoba mogla biti potpuno izolirana, priopćila je švedska vlada.
Nesreća
Tragedija na D-10: Motociklist poginuo u teškom sudaru s automobilom, promet je prekinut
STIŽE LI VAM NOVAC?
Počinje isplata povrata poreza, ali oprez - neki će državi morati vratiti novac: Provjerite jeste li među njima
SMRT NA ATLANTIKU
Troje preminulih na kruzeru, sumnja se na izbijanje opasnog virusa
Prema vladinu proračunu za 2026. godinu, Stockholm planira uložiti 575 milijuna kruna (oko 60 milijuna dolara) u uspostavu rezervi žitarica, koje će se redovito obnavljati kako bi se spriječilo propadanje zaliha, izvijestio je Švedski odbor za poljoprivredu.
Objavljen je i natječaj za nabavu i skladištenje žitarica u sjevernim okruzima Norrbotten, Västerbotten, Västernorrland i Jämtland. Ti okruzi trenutačno u potpunosti ovise o žitaricama dopremljenima iz južne Švedske. Naime, ta se zemlja proteže na više od 1600 kilometara od juga do sjevera, što bi u slučaju krize ili rata moglo predstavljati ozbiljan logistički problem.
"Sjeverna Švedska strateški je važna za vojsku i predstavlja poseban prioritet za potpunu obranu zemlje", izjavio je ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin.
"Nije slučajno da se upravo ovdje poduzimaju prvi koraci prema stvaranju hitnih zaliha žitarica. To je način da osiguramo da stanovništvo može imati hranu čak i u vrijeme krize", poručio je.
Plan je dio šire strategije potpune obrane, kojom Švedska želi uključiti cijelo društvo, od vlasti i vojske do građana i privatnih tvrtki, u jačanje otpornosti na moguće oružane prijetnje i održavanje osnovnih funkcija države.
Prema Švedskom odboru za poljoprivredu, 90 do 95 posto stanovništva moglo bi preživjeti tri mjeseca na žitaricama bez nutritivnih manjkova, dok u ratnim uvjetima prosječna dnevna potreba za hranom raste na oko 3000 kalorija po osobi.
Od neutralnosti do NATO-a
Švedska je još 2015. godine reaktivirala strategiju potpune obrane, nakon ruske aneksije Krima, dok su dodatne mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Prošle godine Švedska je i formalno okrenula leđa dvostoljetnoj politici vojne neutralnosti te se pridružila NATO savezu.
Premijer Ulf Kristersson u siječnju je izjavio da Švedska nije u ratu, ali nema ni mira te je upozorio da je cijela regija Baltičkog mora izložena hibridnim napadima, od dezinformacijskih kampanja do sabotaža podmorske infrastrukture, piše CBS News.
Ruska podmornica u Baltičkom moru
Napetosti u regiji dodatno su porasle nakon što su švedske oružane snage u srijedu potvrdile da prate rusku podmornicu koja je dan ranije ušla u Baltičko more.
Švedska mornarica, koja je objavila dvije fotografije incidenta, priopćila je da je riječ o rutinskoj operaciji u bliskoj suradnji sa saveznicima, naglašavajući da ima dobar pregled situacije u neposrednoj blizini svojih teritorijalnih voda.
Sumnje u ruske aktivnosti na Baltiku dodatno su potaknute nakon nekoliko incidenata s oštećenim podvodnim kabelima, zbog čega je NATO pokrenuo operaciju Baltic Sentry, s ciljem nadzora ruske flote i zaštite kritične infrastrukture na morskom dnu.