Europska središnja banka (ECB) objavila je u četvrtak da će u srpnju ugasiti poticaje gospodarstvu eurozone i podići ključne kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, potaknutu poskupljenjem energenata i hrane, ali i drugih dobara i usluga.


Banka je na kraju ožujka ugasila krizni pandemijski program kupnje obveznica (PEPP), vrijedan 1,85 bilijuna eura, a redovni program (APP) trebao je biti ugašen ove jeseni, ali raspored je poremetio rat u Ukrajini.

Zato je ECB nakon današnje sjednice objavio da će program koji su uveli nakon dužničke krize kako bi poduprli gospodarstvo eurozone ugasiti 1. srpnja.

Inflacija u eurozoni dosegnula je u svibnju 8,1 posto, najvišu razinu otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke 1997. godine, potaknuta poskupljenjem energenata i hrane zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji.

Inflatorni pritisci u međuvremenu su pojačani i prošireni, pa sada snažno rastu cijene brojnih dobara i usluga, ističu u ECB-u, podigavši procjenu inflacije u ovoj godini s 5,1 na 6,8 posto.

Podignuta je i prognoza inflacije u idućoj godini, s 2,1 na 3,5 posto. U 2024. rast cijena trebao bi usporiti na 2,1 posto, što je za 0,2 postotna boda više no što je banka prognozirala u ožujku.

Kako bi obuzdao inflaciju, ECB je danas najavio da će u srpnju podići ključne kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda. Trenutno ključna kamatna stopa iznosi nula posto, na kamatna stopa na depozite minus 0,5 posto.

U rujnu bi ih mogli ponovo podići, dodaju, možda i više od četvrtine postotnog boda, ako se srednjoročne prognoze inflacije ne poboljšaju.

Marijana Ivanov Ekonomistica za Dnevnik Nove TV otkriva što svako kućanstvo sada najviše treba pratiti te koja je roba najskuplja

Život u Njemačkoj - 1 Simbol jakog gospodarstva sada je na koljenima: Kako se građani nose s podivljalom inflacijom i što radi država?

Banka tako zaoštrava monetarnu politiku unatoč tome što očekuje slabiji rast gospodarstva zbog rata u Ukrajini.

"Neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu i dalje pritišće gospodarstvo u Europi i svijetu, izazivajući poremećaje u trgovini, nestašice sirovina i podižući, uz ostale faktore, cijene nafte i sirovina na visoke razine", tumače.

U ovoj godini ECB sada očekuje rast gospodarstva eurozone za 2,8 posto, snizivši prognozu iz ožujka za 0,9 postotnih bodova. Snizili su i prognozu za iduću godinu, s 2,8 na 2,1 posto, a istu stopu rasta očekuju i u 2024., potvrdivši prognozu s početka proljeća.

 

 

Dnevnik

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju