Simbol jakog gospodarstva sada je na koljenima: Kako se građani nose s podivljalom inflacijom i što radi država?

Ne tako davno, za ručak je u obiteljskom restoranu Ive Tokića u Njemačkoj bilo nemoguće naći slobodno mjesto. Danas njegova obitelj osjeća posljedice prvo koronavirusa, a potom i inflacije.

"S rastom cijene energenata rastu naravno i cijene hrane. Nekako gostima to moramo objasniti jer svako malo kad se dižu cijene oni nisu navikli na to, u Njemačkoj cijene bi po godinu ili dvije uvijek bile iste", tvrdi.

Takvi trendovi mijenjaju pravila igre i u građevini. Tonči Vanjak gradio je tvornicu Tesle za Elona Muska, danas gradi Centralu Amazona za Europu. Kad cijena čelika naraste s 500 na 1.300 eura u samo godinu dana, rizik ne može snositi samo izvođač.

"Njemačka kliznu skalu kod cijena nije poznavala, kompliciranu formulu koja sadržava čitav niz faktora za izračun, međutim sada su je morali uvesti, svako ju traži, ne može jedan zdrav subjekt na sebe preuzeti rizik rasta cijena koji je nekontroliran", ustvrdio je.

Ne bi li obuzdala rast, Njemačka vlada snizila je na tri mjeseca namete na goriva, a sve karte u gradskom i prigradskom prijevozu stajat će devet eura. Koliko je mjera korisna, ovisi o perspektivi. Građani mjeru podržavaju, no kažu kako im ona neće pomoći kod visokih cijena.

Pročitajte i ovo CIJENE DIVLJAJU Eurostat: Inflacija u eurozoni dosegnula najvišu razinu od uvođenja eura

A sve će ove mjere osjetiti i državni proračun.

"Ukupno govorimo o više od 30 milijardi eura pomoći, pomoći koja se osjeti i koja će stizati upravo ovih dana i tjedana", kazao je kancelar Olaf Scholz.

No pitanje je hoće li ta pomoć biti dovoljna, odnosno koliko još dugo njemačko gospodarstvo može izdržati ovakav rast cijena.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr