Kupnja cjepiva, ilustracija
Kupnja cjepiva, ilustracija Foto: Getty Images

Većina vlada zapadne Europe već je cijepila čelne radnike i kreće se u drugu fazu njihova uvođenja, čak i ako proizvodni problemi sada potkopavaju zalihe. Moldavija, najsiromašnija zemlja u Europi, još uvijek nije nikoga cijepila jer si ne može priuštiti kupovinu cjepiva.


Većina zapadnoeuropskih vlada već je obavila prvu fazu cijepljenja zdravstvenih radnika i prelazi u drugu fazu, unatoč tome što problemi s proizvodnjom razaraju stvaranje zaliha. Moldavija, najsiromašnija europska zemlja, još nije uspjela obaviti niti jedno cijepljenje jer si kupnju cjepiva ne može priuštiti.

Moldavska vlada ne očekuje da će prvu seriju cjepiva dobiti prije kraja veljače, a čak ni taj raspored nije siguran i ispunjen je birokratskim kašnjenjima. Ukrajina, Gruzija i Armenija u sličnoj su situaciji. ''Tako u Europi izgleda 'katastrofalni moralni neuspjeh' zbog distribucije cjepiva'', rekao je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Ekonomski najugroženije europske zemlje oslanjaju se na Covax, program za države s niskim prihodima koji je, kao reakciju na pandemiju, pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija. Kroz taj će program biti zajamčena besplatna cjepiva za 20 posto stanovništva neke zemlje. Što se tiče ostalih doza koje su im potrebne, ove zemlje traže pomoć od bogatijih susjeda. No teško da je to način da se riješi globalna pandemija.

''S 2,6 milijuna stanovnika, Moldavija je zabilježila nešto manje od 157.000 službenih slučajeva COVID-a i više od 3300 smrtnih slučajeva. Ipak, stvarni broj zaraženih vjerojatno će biti puno veći jer je vlada dnevno testirala samo između 1000 i 3000 ljudi, dostigavši ​​nevjerojatnu stopu od 58 posto pozitivnih testova u prosincu. Osobama s lakšim simptomima često se tjednima odbijaju pretrage. Liječnici s prve crte koji rade na COVID odjelima jedini su medicinari koji su testirani'', kazala je Paula Erizanu, prenosi Guardian.

Stopa infekcija među medicinskim osobljem bila je 25 posto u svibnju, što je najviša stopa u Europi, u usporedbi sa samo 12 posto u susjednoj Rumunjskoj. Maske su obvezne čak i na ulicama, uspostavljena su pravila socijalnog distanciranja i trgovine svima mjere temperaturu, ali ne poštuju svi ljudi vladine preporuke. Skepticizam prema cjepivima izrazito je visok, čak i među zdravstvenim radnicima. U anketama ljudi kažu da ih više brine ekonomska, a ne zdravstvena kriza.

''Kod kuće sam u Kišinjevu još od prosinca, a vijesti o smrti povezanih s koronavirusom članova obitelji, bliskih prijatelja, bivših kolega ili poznatih osoba svakodnevna su pojava. Doista, ukupna stopa smrtnosti u Moldaviji porasla je za 21 posto između svibnja i prosinca 2020. u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine'', kaže Paula Erizanu.

Cijepljenje izraelske zdravstvene djelatnice protiv koronavirusa Oni nemaju problema s dostavom: Izrael u šest tjedana protiv korone cijepio trećinu stanovništva

Veliki ekonomski gubitak, ilustracija Njemački ministar na udaru kritika zbog nestašice cjepiva: ''Potrajat će još najmanje deset teških tjedana''

Tijekom 2020. godine Moldavija je bila jedna od rijetkih europskih država koja nije pružala gotovo nikakvu financijsku pomoć građanima ili malim poduzećima. Posljedice će se odraziti i na 2021. godinu. Novoizabrana predsjednica Maia Sandu, bivša ekonomistica Svjetske banke, inaugurirana je na Badnjak i osigurala je razna obećanja zapadnih partnera, uključujući donaciju od 200.000 doza cjepiva iz Rumunjske te potporu Europske unije u iznosu od 15 milijuna eura.

No izvršna vlast Moldavije u međuvremenu je podnijela ostavku, vladi nedostaje legitimna parlamentarna većina, a politička klasa bori se oko toga kako organizirati prijevremene parlamentarne izbore, dok istovremeno smišlja kako izvesti masovni program cijepljenja.