Samo ove godine izdano je 105.000 radnih dozvola. Sve je više radnika iz zemalja trećeg svijeta poput Nepala, Filipina, Indije. Agencije im obećavaju solidne plaće, smještaj, obrok, prijevoz i rješavanje viza, no mnogi od njih ipak su plaćali stotine eura da bi došli i radili. Mnogi od njih su ostali na cesti, bez novca i praktički u dužničkom ropstvu. Ono što je zabrinjavajuće jest da hrvatske institucije nad cijelom tom situacijom nemaju gotovo nikakvu kontrolu.

Galerija Provjereno: Strani radnici - 1 Provjereno: Strani radnici - 2 Provjereno: Strani radnici - 3 +2 Provjereno: Strani radnici - 4

Nakon sezone u Hrvatskoj je ostalo bez posla na tisuće radnika iz tzv. trećih zemalja. Provjereno je istražilo pod kojim uvjetima dolaze iz Filipina, Nepala, Indije i što se s njima događa nakon što u Hrvatskoj ostanu bez posla, koji moraju naći po svaku cijenu jer su se mnogi od njih zadužili da bi došli u našu zemlju.

Agencije preko kojih dolaze nerijetko im uzmu novac da bi dobili posao, a kad stignu, plaća i radni uvjeti nisu ni blizu obećanih. Tako praktički upadaju u dužničko ropstvo. Hrvatske institucije nad tom situacijom nemaju kontrole, niti migracijsku politiku, ali do listopada ove godine je izdano već više od 105.000 radnih dozvola.

Ilustracija Sramotna objava pizzerije iz Samobora: "Nećemo zaposliti četnika iz Niša i ne želimo grad nagrditi s tim 'crnima'"

"Moj ugovor je na 4800 kuna i jedan obrok na dan. I onda dođe plaća i ne daju mi iznos za hranu i ne daju mi plaću. Ne poštuju ugovor", rekao je jedan od radnika. Svi koji se prijave, sami plaćaju zrakoplovne karte, vize, sve.

Novinarka Danka Derifaj za emisiju Provjereno razgovarala je s više od 20 radnika koji su iz Filipina, Katara, Nepala ili Indije došli putem Agencija za privremeno zapošljavanje ili posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika.

Ştrana sezonska radnica - 1 Iz Nepala u porečki kamp: Strani radnici spašavaju sezonu, pogledajte koliko je dozvola izdano - "Zadovoljni smo, jako su vrijedni"

"Govorimo o par tisuća ljudi koji su trenutno došli u Hrvatsku i nemaju posao, koje su dovele agencije koje su praktički lovci u mutnom, koje dovode njih s Bliskog Istoka, uzimaju im novce, daju ih tamo kod nekih poslodavaca gdje u biti rade za minimalac, a ovi su im obećali tri, četiri puta više nego što oni sad primaju na Bliskom Istoku, međutim u praksi se pokazalo da od tog svega nema ništa", kaže jedan od vlasnika agencije.

Provjereno je razgovaralo i s vlasnikom Agencije koja dovodi strane radnike u Hrvatsku, kojih je prema podacima Ministarstva rada 440 i koji se bave privremenim zapošljavanjem, plus još 424 fizičke i pravne osobe, koje obavljaju djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju. Mnogi su poput mafije, govori sugovornik, koji je također pristao na razgovor samo uz strogu anonimnost, no zabrinut za sudbine tih ljudi.

Cherlyn Lapuz i Uziel Joy Torres Zašto radnici s Filipina Hrvatsku smatraju Eldoradom? "Nije mi bilo teško prilagoditi se, osim vremena, jer je ovdje jako hladno"

Ante Vlašić i Paula Klaić Saulačić Turisti preplavili Jadran, no ima li ih tko poslužiti? "Krenuli smo kasno u tu priču, ali država mora..."

"Recimo da bi došli raditi u Hrvatsku i ako vi obećate nekom da će imati plaću od 1200, 1300 eura, onda će on bez problema dati te novce jer on misli da će u dva, tri mjeseca zaraditi za pokriti te dugove. Međutim, događa se da oni dođu tu i rade za 500 eura, a s tim novcem ne može nikada vratiti taj dug i praktički su prisiljeni raditi za još manje u budućnosti, da bi mogli vratiti taj dug i da bi mogli nekako preživjeti", govori.

Tako se dovode u dužnički odnos s agentom ili agencijom koja ih je dovela u Hrvatsku jer su nerijetko posudili novac ili digli kredit da bi dobili posao. To je, kažu iz sindikata, potpuno nezakonito.

"Zakonom o radu je izričito propisano da agencije ne smiju uzimati naknadu za posredovanje, odnosno za ustupanje od samog radnika", kaže Sunčica Brnadić, izvršna tajnica za radno pravo SSSH.

"Svi ovi drugi dijelovi, avionske karte, u principu bi trebali pasti na teret poslodavca. Ponekad se radi i o lokalnim agencijama koje imaju dogovor s agencijama u RH. Treba znati da one nemaju drugi način, prije svega uzimaju naplatu, depozit od samih radnika", objašnjava Brnadić.

Radnici - 1 Zaposlili biste sezonca? Ovaj će proces sve olakšati

Većina radnika tvrdi da su im novac uzele upravo hrvatske agencije. Na upite na desetak email adresa tih agencija, neki su više, neki manje ljubazno odgovorili da oni novac od radnika ne uzimaju.

"Kontrole nema jer, recimo par godina se ja time bavim, ja nisam imao nikakvu kontrolu. Ima kontrola MUP-a, ali to ne znači da ta kontrola funkcionira kako treba, jer jednostavno nikoga nije briga", objašnjava jedan od vlasnika. "Oni kad odobre radnu dozvolu, oni više ne pitaju gdje su ti ljudi. Ne dolaze razgovarati s ljudima".

Iz MUP-a kažu da oni "ne vode zbirke podataka o prijavama nepravilnosti iz područja radnih odnosa državljana trećih zemalja". Pri tom su u 2021. izdali gotovo 82.000 dozvola za boravak i rad, a u 2022. godini do kraja listopada gotovo 106.000.

Što se s tim ljudima zbiva, gdje završe pa čak i posluju li poslodavci, a agencije za privremeno zapošljavanje to jesu, u skladu sa Zakonom o radu, ne znaju ni u Zavodu za zapošljavanje.

"Ja taj dio stvarno ne bih komentirala, to nije u našoj nadležnosti", kaže Ruža Hrga iz HZZ-a.

Provjereno: Volonteri pomažu ukrajinskim izbjeglicama - 8 Provjereno s volonterima koji pomažu Ukrajincima: Dok je ljudi poput njih svijet možda ima šansu ipak postati bolje mjesto

Iz Državnog inspektorata na upit novinarke odgovorili su da ne vode preciznu evidenciju od kuda su ljudi kad je u pitanju kršenje zakona, no da su zaprimili veći broj predstavki, vezanih uz kršenje zakona, što se tiče rada stranaca.

U tim slučajevima kažnjeni su i poslodavci i radnici koji su radili na crno. Radi se o 395 državljana trećih zemalja tijekom ove godine, a poslodavci su platili kazne u visini 4,650.000 kuna.

Zaprimili su i prijavu dva strana radnika, zbog koje je poslodavac završio na sudu, a Inspektorat je, kažu, pokrenuo i upravni postupak protiv agencija za privremeno zapošljavanje, ali ne navode koliki broj.

"Znam iz priča da zbilja ima prostitucije već sad i to za jako sitan novac, jer nekako moraju preživjeti, moraju kupiti rižu, moraju kupiti hranu. I to je najjednostavnije, kako reći, najlakša zarada", progovara jedan od vlasnika agencije.

Marko Balen, reporter Nove TV Što će biti s nezakonitim migrantima nakon ulaska u Schengen? "Pred Hrvatskom je sada veliki posao"

Ugostitelji - 1 Ugostitelji na kontinentu svake godine na istim mukama: "Moji radnici dobili bi i 10 i 15 posto veću plaću..."

Kako izgleda zajednički smještaj i što rade strani radnici u Hrvatskoj dok čekaju da im agencija nađe drugi posao, pogledajte u videoprilogu, kao i što su na upit novinarke Danke Derifaj odgovorili u MUP-u, SOA-i, Ministarstvu rada, Ministarstvu gospodarstva, Državnom Inspektoratu, kojima su poslani upiti na ovu temu.

U HUP-u, Zavodu za zapošljavanje i sindikatima svi se slažu oko činjenice da u Hrvatskoj sustav nad ovim problemom nema kontrolu. Problemom koji otvara prostor kriminalu, nasilju, prostituciji, krijumčarenju ljudi. Problemima za čije sprječavanje nisu odgovorni stranci, već institucije Republike Hrvatske. 

Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju