I ove godine uvest ćemo oko 80 tisuća stranih radnika - a na burzi rada imamo 115 tisuća nezaposlenih. Institucije kažu - radimo na aktiviranju domaće radne snage - ali ovaj problem traje godinama. Najgore je u sektoru građevine, turizma, industrije i prometa.

Galerija Uvozna radna snaga - 4 Uvozna radna snaga - 3 Uvozna radna snaga - 2 +0 Uvozna radna snaga - 1

Redovi u dubrovačkoj policiji na izdavanju radnih dozvola.

"Pokušavamo već dva dana da završimo radnu dozvolu", rekao je reporterki Pauli Klaić Saulačić za Dnevnik Nove TV Marko Grgić iz Srbije.

"Tražim zidare, tesare, poljoprivredne radnike. Iz Nepala. Stigla je radna dozvola, idem preuzeti", objasnio je Tomislav Market iz Dubrovnika.

Najveći broj radnika dolazi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Ukrajine, pa čak Nepala i Indije. Alyona, inače odvjetnica iz Kijeva, zbog rata je napustila zemlju. U ožujku je sa sinom stigla u Dubrovnik, a posao je našla u jednoj turističkoj agenciji.

"Radim na recepciji, a kada imam vremena pomažem i curama u baru. Ovakav posao nikada nisam radila, odvjetnica sam, ali moj san je imati hotel", navela je Alyona Franke iz Ukrajine.

Prema podacima MUP-a, prošle godine izdano je gotovo 82.000 radnih dozvola. Procjene su kako će jednako biti i ove godine. Velike su to brojke, pogotovo kada na burzi rada imamo 115 .000 nezaposlenih.

"20 posto je onih koji imaju oteživi faktor zapošljivosti, a isto tako svi evidentirani nisu za sve poslove. HZZ svojim aktivnostima maksimalno nastoji aktivirati evidentiranu nezaposlenu radnu snagu, ali i one koji nisu u evidenciji", objasnila je Ruža Hrga, pomoćnica ravnatelja HZZ-a.

Ovo je problem koji traje godinama. Jedan poduzetnik na otoku Krku ima 75 zaposlenih, a čak 39 stranih radnika.

Informer: Razgovor za posao - 1 Koje su najbitnije stvari ako želite dobiti posao? Jedno pitanje je posebno delikatno i važno ga je postaviti u pravo vrijeme

"Mi već šest godina zapošljavamo strane radnike i svake godine ih je sve više. Na naše oglase na birou se ne javlja nitko od domaćih ljudi", kazao je Željko Komadina, poduzetnik s Krka.

"U lipnju punim tri godine otkad sam ovdje. Jezik sam naučio, imam dosta prijatelja ovdje", rekao je Rino s Kosova.

Građevina, turizam, ugostiteljstvo - to su sektori koji u potpunosti ovise o stranim radnicima. Problem je, smatraju strukovne udruge, i u neskladu tržišta rada i obrazovanja.

Lopta s natpisom Corona Ako ste za vrijeme pandemije dobili pomoć od države, novac možda morate vratiti: "Kakva je to stimulacija, država mora činiti više"

"Sigurno se svi ugostitelji snalaze na sve strane, pa i uvoznim radnicima, nedostaje nam barem 30 tisuća ljudi u turizmu", navela je Žakline Troskot, predsjednica Nezavisne udruge ugostitelja.

Svi idu za većim plaćama i boljim uvjetima - naši radnici u druge europske zemlje, a radnici iz zemalja u okruženju stižu u Hrvatsku. Tržište rada svakako je u krizi, bez strukturnih promjena teško da će se išta promijeniti.

 

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju