Nacionalno vijeće za uvođenje eura: ''Hrvatska je čvrsto na putu u eurozonu i zato će nam u ovoj krizi biti lakše''

Od 1. siječnja 2023. godine hrvatska kuna trebala bi ostati u povijesti, naime, datum je to od kojega Hrvatska kani uvesti euro.

Pripreme su već duže vrijeme u tijeku, danas je održana 15. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, kojom je predsjedavao premijer Andrej Plenković.

Andrej Plenković Foto: DNEVNIK.hr

''Danas je prilika da rekapituliramo gdje se trenutno nalazimo, što je pred nama, što još moramo učiniti, da malo čujemo od ministra financija i guvernera širi financijski i ekonomski kontekst u Europi i svijetu s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata, općenito inflatornih pritisaka kojih smo svi svjesni, ali kao što znate - Vlada na njih reagira i nastoji suzbiti udar na standard građana i gospodarstva'', poručio je premijer.

''Imat ćemo koristi od europodručja - i građani i gospodarstvo''

''10. srpnja 20202. ušli smo u bankovnu uniju i slijedom toga smo radili na ispunjavanju Akcijskog plana. Uvođenje eura je uz ulazak u Schengen jedan od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju'', podsjetio je Plenković, kazavši da se sustavno radilo na ispunjavanju kriterija.



''Smatramo da ćemo imati koristi od europodručja - i građani i gospodarstvo'', istaknuo je hrvatski premijer i dodao: ''Hrvatska je najeuroziranije gospodarstvo izvan europodručja - depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja''.

''U svrhu ispunjavanja konvergencije procijenili smo da ičekujemo rast u ovoj godini, rekalibrirali smo tu procjenu zbog promjenjivih okolnosti na tri posto, a 2023. trebao bi biti 4,4 posto, 2,7 posto 2024. i 2,5 posto 2025. Ponovno očekujemo smanjivanje proračunskog manjka i to s 2,8 posto u ovoj godini na 1,6 u 2023. i 1,2 u 2024. godini. Istodobno će se javni dug smanjivati, 79,8 posto u BDP-u 2021. na 76,2 u ovoj godini, na 71,7 u 2023. te ispod 69 posto u 2024'', podsjetio je Plenković.

Istaknuo je da ''sve ovo treba gledati u kontekstu promijenjenih okolnosti, rasta cijena energenata i ta činjenica utječe na sve procese'': ''Mi smo prošle godine imali prosječni rast cijena od 2,6 posto, bio je nešto niži od prosjeka EU. Ove godine procjenjujemo da će inflacija biti 7,8 posto''.

Pročitajte i ovo KOMISIJA ZA NOVAC Bliži se kraj blamaže s eurokunom? HNB nakon dva dana prelomio: ''Raspisat ćemo novi natječaj''

Na sjednici će biti riječ o napretku u provedbi aktivnosti vezanih uz proces uvođenja eura te će članovima Vijeća biti predstavljen i Konačni prijedlog Zakona o uvođenju eura.

Predstavljen je i dizajn nacionalne strane RH na optjecajnom kovanom novcu od jednog eura, koji je odabran kao prvorangirani na Otvorenom natječaju za izbor dizajna. Na tom je polju, sjećaju se još neki, bilo dosta gafova i skandala zbog optužbi za plagijat.

Plenković je zahvalio autorima prisnaživši: ''Mislim da je sada sve dobro prošlo": ''Hrvatska kuna ovime dobiva novi život, novo ruho. Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim i da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata''.



Završen je, naime, Otvoreni natječaj za izbor likovnog rješenja nacionalne strane RH na optjecajnom kovanom novcu od jednog eura s motivom životinje kune sa šahovnicom u pozadini koji je HNB objavio 14. veljače 2022.

Autori izabranoga najuspješnijeg likovnog rješenja za motiv kune su Jagor Šunde, David Čemeljić i Fran Zekan. Šunde je autor idejnog rješenja u sklopu najuspješnijega likovnog rješenja, a Čemeljić i Zekan su koautori izvedbenog rješenja u sklopu najuspješnijega likovnog rješenja.

Šunde je na upite u izjavama za medije kasnije opetovao izričito da nije riječ o plagijatu.

Autor idejnog rješenja drugorangiranoga likovnog rješenja za naličje eurokovanice od jednog eura je Borislav Ljubičić, a autor izvedbenog rješenja Sven Ljubičić. Autorica idejnog i izvedbenog rješenja odabranoga trećerangiranog likovnog rješenja je Meri Lucijeta Švragulja.

Autori prvorangiranoga likovnog rješenja nagrađeni su sa 70.000 kuna za idejno rješenje i 30.000 kuna za izvedbeno rješenje. Autori drugorangiranoga likovnog rješenja nagrađeni su sa 35.000 kuna za idejno rješenje i 25.000 kuna za izvedbeno rješenje, a autorica trećerangiranoga likovnog rješenja s 20.000 kuna za idejno rješenje i 20.000 kuna za izvedbeno rješenje.

Jagor Šunde, David Čemeljić, Fran Zekan Foto: DNEVNIK.hr

Konačni prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute RH bit će tema i kasnije u Saboru u drugom čitanju.

Kako bi cjelokupan proces uvođenja eura bio jasniji i reguliraniji 17. siječnja su objavljene Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, dok će Zakon biti donesen tijekom svibnja.

Vlada je, istaknuto je, u roku provela sve obveze koje je preuzela članstvom u ERM II, a koje se tiču jačanja okvira za sprječavanje pranja novca, jeftinijeg i jednostavnijeg poslovnog okruženja, poboljšanog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i jačanja stečajnog okvira.

Podsjetimo, osnovna načela uvođenja eura su zaštita potrošača, zabrana neopravdanog povećanja cijena, neprekidnost pravnih instrumenata, učinkovitost i ekonomičnost te načelo transparentnosti i informiranosti.

Zdravko Marić Foto: DNEVNIK.hr

Ključne odrednice zakona uključuju primjenu obveze dvojnog iskazivanja cijena što je ujedno ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura.

Tijekom razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, koje bi trebalo, podsjetio je ministar financija Zdravko Marić, ''početi 5. rujna 2022. i trajati 12 mjeseci od dana uvođenja eura'', poslovni subjekti bit će obvezni cijenu iskazivati u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije.

Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima. ''U zakonu precizirane određene iznimke dogovorene su kroz javno savjetovanje, a to najbolje pokazuje da smo dobro pripremili teren'', smatra Marić.

Pročitajte i ovo ŠTETA VEĆA OD PREDNOSTI Nobelovac koji je kritizirao kredite u švicarcima: ''Postoje argumenti da Hrvatska pričeka s uvođenjem eura''

Utvrđena su pravila za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura. To će biti moguće u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura.

Građani će bez naknade moći zamijeniti gotov novac kune u euro.

Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se obavljati u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), bez naknade i to trajno za novčanice, a kovanice do isteka tri godine od dana uvođenja eura.

Od dana uvođenja eura započinje i razdoblje dvojnog optjecaja od 14 dana u kojem će se kuna i euro moći koristiti kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Pročitajte i ovo DA ILI NE? Niži PDV na gorivo? Marić objasnio stav, a poslodavci traže uvođenje plutajuće stope

''Hrvatska je čvrsto na putu u eurozonu i zato će nam biti lakše u ovoj krizi''

Zakon će stupiti na snagu prvog dana nakon što bude objavljena odluka Vijeća EU o usvajanju eura u Hrvatskoj (očekivano početkom srpnja), osim dijela odredbi koje će stupiti na snagu danom uvođenja eura.

Boris Vujčić Foto: DNEVNIK.hr

Bez obzira na kasnije stupanje na snagu, zakon će biti objavljen u Narodnim novinama kako bi se svi mogli na vrijeme pripremiti.

''Hrvatska je čvrsto na putu u eurozonu'', istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić te poručio da će Hrvatskoj zato biti lakše u ovoj krizi: ''U trenutku krize pokazuje se važnost sudjelovanja u eurozoni, odnosno monetarnoj politici eurozone i to Hrvatskoj omogućava da ima manje negativne posljedice''.

Istaknuo je i da su započeli s pripremama za tiskanje novca: ''Čim se donese odluka, u sedmom mjesecu bit ćemo spremni za punu proizvodnju. Radit ćemo tri smjene, dakle 24 sata''.

Do 15. lipnja trebali bi imati milijun kuna izrađenih testnih kovanica, a potom se kreće u masovnu proizvodnju.

Rast cijena? ''Ključni izazov je onemogućiti lovce u mutnom''

U Izjavama za medije nakon sjednice Vijeća Vujčić je rekao da se i dalje radi na traženju rješenja za čuvanje novca s vojskom.

Što se tiče kamata i stopa, kazao je da su one počele već rasti i to prvenstveno na tržištu obveznica: ''Dobar dio toga što će se dogoditi je već reflektirano na tržištu, koje je to anticipiralo unaprijed. Osjeća se to već na cijeni javnog duga RH, a na to sam već rekao da treba računati''.

''Kad inflacija raste, banke odgovaraju rastom kamatnih stopa'', dodao je, a Marić je podsjetio da je prije nekoliko tjedana izdana državna obveznica i da bi joj kamata bila skuplja 0,33 posto da to čine sada: ''Dinamična je i volatilna situacija''.

Vlada sve moguće aktivnosti, a to već i sada čini, nastavit će kako bi držala dobru situaciju, kazao je Marić i dodao: ''Kako je bilo u lijepim vremenima, tako i sada činimo sve da preveniramo nekakav značajniji porast kamatnih stopa koje najavljujemo već duže vrijeme, građani također aktivno upravljaju svojim dugovima''.

Ministar je ponovno objasnio i što će za građane značiti ulazak u eurozonu: ''Oni su svjesni i pozitivnih strana uvođenja eura, no strahuju i od inflatornog efekta''.

''Ova inflacija nema veze s uvođenjem eura, no na nama je da građane zaštitimo i pratit ćemo kretanje cijena. Vro sam sklon prijedlogu da gledamo ne samo crne liste nego i afirmativno''.

''Neopravdano povećanje cijena - taj termin nitko ne može jasno definirati'', upozorio je Marić, ali i dodao da je kako onemogućiti lovce u mutnom u ovom trenutku s obzirom na globalnu situaciju''ključni izazov''.

Tema uvođenja eura za Hrvatsku je pozitivna, donosi smanjenje rizika, podsjetio je ministar financija, koji je kazao i da se radi na osiguravanju pune opskrbe Hrvatske svim energentima: ''Pod utjecajem smo porasta cijena, ali naša je zadaća osigurati opskrbu''.