Novac građana u bankama automatski će se pretvoriti u eure, ali novčanice kuna moći će se u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) besplatno zamijeniti zauvijek, kazao je, između ostalog, premijer Andrej Plenković na predstavljanju Prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Galerija Andrej Plenković, Zdravko Marić, Tomislav Ćorić Premijer Andrej Plenković Andrej Plenković +2 Andrej Plenković

Hrvatska broji posljednjih 12 mjeseci prije planiranog ulaska u eurozonu. Od 5. rujna 2022. do kraja 2023. godine cijene će svugdje biti istaknute u eurima i u kunama, kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković na predstavljanju Prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji je pušten u javno savjetovanje, te Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom u Banskim dvorima.

''Cilj je da očekivani ulazak Hrvatske u europodručje, a to je 1. siječnja 2023. godine, bude obavljen na korektan i pravedan način i cilj je senzibilizirati javnost za ovaj proces'', istaknuo je Plenković podsjetivši ukratko kako je sve počelo i koji su planovi te poručio: ''Eurozona i Schengen - jedine su dvije dublje integracije u koje Hrvatska još treba ući i ovo je godina odluka o njima.''

''Hrvatska je visoko eurozirana zemlja'', kazao je Plenković i podsjetio da je Hrvatska primljena u tečajni mehanizam i bankovnu uniju 2020. godine. Te godine je usvojen i plan zamjene kune eurom: ''Taj se plan kvalitetno ispunjava'', kazao je Plenković.

''Cilj je da prilagodba ide nesmetano, da omogući prilagodbu gospodarstva i da se građani informiraju'', kazao je premijer i najavio da će Zakon danas nakon konferencije za medije krenuti u javno savjetovanje.

Andrej Plenković Andrej Plenković Foto: Patrik Macek/PIXSELL

''Danas za godinu dana, 17. siječnja, jedino platno sredstvo u Hrvatskoj je euro. To je važno - da shvatimo blizinu. Plan je da se od početka rujna istaknu cijene i u eurima i u kunama. Da proces krene i prije nego što se uvede euro, građane pozivamo već sada da oni koji imaju gotovi novac koji drže kući, da ga već sada polažu na svoje račune u bankama. Trenutkom prihvaćanja eura sve u kunama u bankama automatski će se pretvoriti u eure, za građane nema dodatnog posla. Cijene će još cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i u eurima. Dakle, 16 mjeseci'', naglasio je premijer.

36 milijardi kuna gotovine za konverziju: Građani neće imati dodatnog troška

''Važno je da shvatimo da kada za godinu dana budemo išli u dućan, plaćat ćemo eurima'', istaknuo je Plenković dodavši da je prvi ponedjeljak u rujnu ove godine trenutak do kojeg se svi akteri trebaju prilagoditi tome da cijene uz kune istaknu i u eurima.

''Za građane neće biti dodatnog posla ni troškova zamjene jer će se sve u kunama pretvoriti automatski u euro, a cijene će od rujna ove i cijelu 2023. godinu biti istaknute u kunama i u eurima'', opetovao je premijer.

''Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina ... besplatno zamijeniti novčanice kune u eure'', kazao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Očekuje se da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju, znači, kako je kazao guverner HNB-a Boris Vujčić, ''jako puno novca. Svi koji mogu neka tu gotovinu donesu u banku, banke će im odmah to promijeniti''.

Kredit: Ilustracija - 2 Što s kreditima u kunama kad pređemo na euro? Stručnjaci objašnjavaju hoće li rasti kamatne stope
Hrvatska zastava Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

''Pri izradi ovoga Zakona konzultirani su zakoni drugih članica'', kazao je ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić, istaknuvši da je Zakon vrlo pitak te da se u javnom savjetovanju, koje će trajati do 15. veljače, nadaju dobiti još prijedloga kojima će ga dodatno poboljšati.

Zakon o euru dobit ćemo u travnju, a uz njega će trebati promijeniti 46 zakonskih i 70-tak podzakonskih akata te se sredinom godine očekuje formalna odluka Vijeća Europske unije o ulasku Hrvatske u eurozonu.

Andrej Plenković Zdravko Marić Foto: Patrik Macek/PIXSELL

''Iznosi navedeni u kunama, u pravnim instrumentima, po zakonskim propisima i registrima od datuma uvođenja eura smatrat će se iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje'', istaknuo je ministar financija i podsjetio da će se novac u bankama automatski promijeniti u euro prema tečaju za konverziju.

"Kod pravila preračunavanja je situacija jako važna. Paritet 7,534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije decimale. Ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan", objasnio je te ponovio da je ''ideja da za građane sve prođe jednostavno i besplatno''.

"Od 5. rujna je obvezno iskazivanje dualnih cijena u kunama i eurima, ali uvjeren sam da će neki trgovci i ranije krenuti s tim'', dodao je ministar: ''Obavezno je četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon 1. siječnja 2023. jasno iskazivanje cijenama u kunama i eurima.''

Iznimke od dvostrukog iskazivanja cijena bit će automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne prodaje i predmeti koji su unaprijed otisnuti. Međutim, kako je naglasio: "Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima."

Također, i na platnim listama će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima.

Supermarket - 1 Rast cijena "pojeo" plaće u Hrvatskoj: Inflacija narasla, ali i dalje nije najveći ekonomski problem u Hrvatskoj
Plaćanje - 1 Hoće li vladajući intervenirati zbog inflacije energenata i što će učiniti oporba? "Ulazimo u zonu sumraka"

Od dana uvođenja eura kreće promjena gotovog novca, naime: ''U noći na 1.1. ulazimo u eurozonu, no još dva tjedna će biti razdoblje dvojnog opticaja. Ostatak se vraća u eurima, osim ako to fizički nije moguće. Inače, od samog dana uvođenja eura 12 mjeseci će se bez naknade moći zamijeniti novac u bankama, Fini i poštama, a bez naknade nakon 12 mjeseci to će biti moguće samo u HNB-u'', ponovio je Marić.

Šanse za lovce u mutnom? ''Ako vidite da netko diže cijene, idite kod drugog''

Objasnio je da je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji 100 novčanica ili kovanica, a više od toga ide uz mogućnost naknade. I dalje vrijedi pravilo da se do 75.000 kuna može baratati u gotovom novcu, a iznose veće od toga treba položiti na račun, što vrijedi i kod konverzije kuna u euro.

Hoće li uvođenjem eura doći do rasta cijena, jedan je od najvećih strahova i briga hrvatskih građanki i građana, a svjestan je toga i Marić: "To je jedno od najvažnijih pitanja. Strah je od dodatnog porasta cijena, zaokruživanja cijena na više, utjecaja na inflaciju... Pokazalo se u nekoliko zemalja koje su uvele euro, uključujući i Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan, prve godine i iznosio je oko 0,2."

''Kad su te zemlje uvodile euro, nisu bile ovakve stope inflacije. Pozivam sve da učinimo da neopravdanog povećanja cijena ne bude, da lovaca u mutnom ovaj put ne bude... Sam pojam neopravdanog povećanja nije lako definirati i kontrolirati, ali zato smo svi tu", kazao je ministar financija i objasnio da postoje troškovi uvođenja eura za državu i financijske institucije, ali ne za građane.

Andrej Plenković Boris Vujčić Foto: Patrik Macek/PIXSELL

"Trošak na inflaciju je možda najveći. Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksnim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0,2 do 0,4 posto. Ove godine to neće biti veliko, kod nas je inflacija iz drugih razloga'', kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

Osvrnuo se i na mogući rast cijena i poručio: ''Ako vidite da vam netko drugi diže cijene, idite kod nekog drugog, netko drugi neće, tamo gdje postoji konkurencija. Idite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena.''

Poražavajući rezultati Popisa stanovništva, ''mrtva'' obnova i gubitak novca: Plenković opet nezadovoljan svojim tretmanom u medijima

Premijera su dočekala i aktualna pitanja, a jedno od njih je vezano i za poražavajuće podatke iz Popisa stanovništva. Plenković je priznao da rezultati nisu dobri, ali i problematizirao to što svi od njega očekuju komentar, a on je, kako je kazao, ''za vikend dao intervju i da ga se iduća dva dana ignoriralo, kao da je dao intervju na drugom kontinentu''.

"Ja sam dao intervju od 45 minuta i i onda se dva dana taj intervju ignorira, čak i na toj televiziji. To je jedna od najbizarnijih stvari, mislim da to nije normalno. Negativni prirodni priraštaj je 165.000 ljudi. Ja sam govorio da je demografija najvažnije pitanje. Negativna je zadnjih 70 godina. Mali skok je bio jedino 1996., 1997", ustvrdio je Plenković. Opet je ponovio sve što je napravila njegova Vlada, uz opetovanu opasku da je tu riječ o kulturološkoj stvari, odnosno da je danas kultura života jednostavno drugačija te da mnoge zemlje Europske unije negativne demografske trendove rješavaju useljavanjem.

Marin Strmota - 1 Bivši glavni demograf u Vladi upozorio na ključnu zabludu: ''Ne možemo poboljšati situaciju financijskom naknadom''
Ariana Vela Hrvatska je propustila veliku priliku. Što će biti s novcem iz EU-a za obnovu? ''Spasiti što se spasiti da, ali odmah osigurati nove izvore financiranja''

Hrvatska još nije tu, kazao je govoreći o useljavanju, nije nigdje ni kada je riječ o procesu obnove. Naime, novinari su premijera pitali zašto nije zatraženo produljenje roka da bi se potrošila sredstva iz Fonda solidarnosti. Plenković je poručio: ''Bitno je da smo dali zadatak svim tijelima, Ministarstvu graditeljstva, ministru Horvatu, da se ubrzaju procedure i pokrenu projekti da bi se ta sredstva mogla iskoristiti. Dijalog s Europskom komisijom se nastavlja i na najvećoj je razini.''

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju