Provjereno je otkrilo kako su to govorili napamet jer plinove koji itekako utječu na ljudsko zdravlje nisu uopće mjerili od početka sanacije.
Pročitajte i ovo
Građani sada više nikome ne vjeruju, ne piju čak ni vodu jer misle da je zatrovana. Provjereno ju je zato odnijelo na analizu.
Stanovnici splitskog kvarta Kila otkrili su nam kako izgleda njihov život otkad je prije dva mjeseca krenula sanacija odlagališta otpada Karepovac.
„Bilo mi je zastrašujuće vidjet ljude kako doslovno iz auta trče do ulaza i nose šalove i maske preko lica. To mi je bilo kao nekakav smak svita“, kaže Ankica Krstulović.
Nesnosan smrad i prazna igrališta
Nesnosan smrad i prazna igrališta uobičajen su prizor, a vani izlazi samo onaj tko mora.
„To je kao da vam je netko ugura glavu u kontejner smeća i zatvori vam poklopac. Tu se jednostavno ne može disati. Jedan dan sam došao kući, sjeo na kauč i od smrada samog sebe nisam mogao stajati. Svu sam robu morao baciti na pranje i ići se tuširati isti tren jer je bilo neizdrživo“, kaže Frane Šantić.
Smrad nisu osjećali samo oni, već svi stanovnici Splita i okolice. Uz to što im je smanjio kvalitetu života, natjerao ih je da se malo dublje raspitaju o samom postupku sanacije - što se točno radi i koji se plinovi i čestice ispuštaju u zrak. Zbunjuju ih, kaže, različite informacije o štetnosti za zdravlje ljudi.
Izjava ravnateljice županijskog Zavoda za javno zdravstvo uzburkala javnost
Od početka sanacije iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo uvjeravali su građane da je sve u redu. Tvrdilo se da koncentracija plinova na odlagalištu ne prelazi granične vrijednosti. Dalo se zaključiti da oni mjere sve što je potrebno. A onda je nedavno ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Jasna Ninčević uzburkala javnost kazavši kako nije sigurna mjeri li se sve što se treba mjeriti.
Ninčević nije željela pred kameru, ali je to zato učinio voditelj odjela za ispitivanje zraka Nenad Periš, koji je ujedno imenovan u Povjerenstvo grada za ispitivanje kvalitete zraka.
Priznaje da je zavod na samom početku sanacije mjerio dva parametra na svojoj imisijskoj postaji koja već dugi niz godina postoji na Karepovcu.
„Nisu mjereni svi parametri. Mjerili su se sumporovodik, odnosno čestice PM10, dok se amonijak počeo mjeriti tokom 12 mjeseca, a merkaptani mislim da je počelo 8.1. Također i u tom vremenu su se počeli mjeriti dušikovi oksidi, odnosno sumpor dioksid. Problem je u tome što nije bilo raspoloživih aparata, odnosno mogu govoriti za Zavod za javno zdravstvo, naši su aparati bili angažirani, a nismo ni dobili zahtjev, mislim da smo dobili zahtjev polovinom 12. mjeseca za dušikove okside i sumporov dioksid. Također mislim da je upućen zahtjev kolegama u Zagrebu za merkaptane“, kaže Nenad Periš, voditelj Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke.
Gradska uprava: "Kontaktirali smo i druge zavode"
Od tvrtke Ekonerg smo dobili informaciju da oni mjere merkaptan, ali mjesec i pol dana nakon što je sanacija počela, ne od prvog dana. Tko je mjerio sumporov dioksid i dušikove okside provjerili smo u gradskoj upravi. Tvrde kako su kontaktirali i druge zavode.
„U ime grada Splita naša je lokalna tvrtka Čistoća je tražila i druge. Isto tako izvoditelji su mjerili. Oni imaju u sklopu zaštite na radu svoje aparate na mjerenje“, rekao je Nino Vela, zamjenik gradonačelnika Grada Splita.
Taj nam je aparat pokazao i jedan o izvođača radova. Premda nisu tvrtka ovlaštena za mjerenje kakvoće zraka, uređaj koriste radi sigurnosti svojih radnika koji su tijekom sanacije najizloženiji.
„Portabilni uređaj za mjerenje plinova vrši mjerenja nabrojanih plinova, metan, sumporovodik, kisik, ugljik monoksid, ugljik dioksid - što mi pratimo na samom tijelu da vidimo kakvi su omjeri i koncentracije plinova zbog eventualnog nastanka požara ili eksplozije“, kaže izvođač radova Arsen Tonšić.
U nabrojenim plinovima nema dušikovih oksida i sumporova dioksida. Tko ih je mjerio nisu nam odgovorili u gradu, ali smo dobili priznanje da se mjerilo sporadično.
„Mjerenja su sastavni dio radova i oni su se mjerili prema vrsti radova kako su počinjali radovi. Nisu sva od početka, nego su se uključivali kako je određena aparatura dolazila", rekao je Nino Vela, zamjenik gradonačelnika.
Ovako dva plina izostavljena u mjerenjima prva dva mjeseca djeluju na čovjeka.
"Sumpor dioksid, dušikovi oksidi se lako tope u vodi, lako se tope na sluznici i lako se tope u nekakvim vodenim medijima i onda nastaju kiseline, znači bilo kakav problem dolazi do dišnih puteva i ostalo, ali kažem ne bih špekulirao, nisam liječnik, ali kako kažu uredbe, one djeluju na zdravlje čovjeka“, rekao je Periš.
U glavnom projektu stoji da se postojeća imisijska postaja mora opremiti analizatorima za kontinuriano praćenje svih spomenutih plinova. I to mogu obavljati samo tvrtke koje od ministarsva imaju dozvolu. U studiji utjecaja na okoliš po kojoj je izrađen glavni projekt, pak piše da sva mjerenja moraju biti osigurana na početku sanacije, te da se moraju upotrebljavati kemijalije za suzbijanje mirisa.
„Nisu od početka vodili sam proces sanacije kako treba, tj. klasična svinjarija na hrvatski način. Mi ne želimo da ovaj proces se nastavi, a da ne znamo tko je odgovoran. Odgovornost ima ime i prezime“, rekao je Ante Čikotić, gradski vijećnik Mosta.
Puljak: "Sanacija Karepovca mora se završiti"
Marijana Puljak, gradska vijećnica stranke Pametno naglašava kako se sanacija Karepovca mora završiti, al građani moraju bit sigurni da se ona radi u skladu sa svim propisima,ali da nema nikakvih opasnosti po njihovo zdravlje.
Vijećnici tvrde da nisu na vrijeme bili upoznati s nalazom inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Zamjenik gradonačelnika odgovara kako je to javni dokument koji je mogao dobiti tko je zatražio.
Inspekcija je boravila na gradilištu od kraja siječnja i utvrdila je da sva mjerenja nisu krenula od prvog dana sanacije Karepovca. Ustanovljeno je i da se smeće nije pokrivalo sintetikom i nisu se koristile kemikalije kako bi se neugodni mirisi neutralizirali, a trebale su. Ministarstvo je bilo dalo rok od tjedan dana da se to učini. Izvođači su tada tražili mišljenje od projektanta što trebaju koristiti.
„Nakon toga smo dobili prijedloge nekih proizvoda i preparata koji bi se mogli aplicirati. Tražili smo mišljenje i od toksikologa da se to odobri. Kada smo dobili sva odobrenja, kada se nama u dnevnik upisalo da se može koristit, mi smo ga onda počeli primjenjivati“, kaže izvođač radova Arsen Tonšić.
S radnikom gradske Čistoće ekipa Provjerenog posjetila je splitsko odlagalište otpada Karepovac. Ima ovdje papira, plastike, ostataka hrane. Sve se to svaki dan odlaže na Karepovcu dok paralelno traje njegova sanacija. Kombijima koje vidimo u blizini sanira se Karepovac. Otpad se kopa i premješta. Plan je sada stvoriti prostor za novi otpad jer ovdje mjesta još nema puno.
Izvođač radova Arsen Tonšić kaže kako cijelo odlagalište ima oko šest milijuna kubika.
Odlagat će se tu otpad sve dok se ne izgradi Centar za odlaganje otpada u Općini Lećevica. S obzirom da se to neće dogoditi narednih nekoliko godina, sanacija je - nužna. Splićani nemaju samo problem s otpadom, već i s vodom s izvora rijeke Jadro. Svaki put kada padne kiša, voda se zamuti i mora analizirati da bi se ustanovilo može li se uopće piti.
Premda su iz splitskog vodovoda i županijskog zavoda tvrdili da niti jedan uzorak mutne vode nije pao na kemijskom i mikrobiološkom testu, građani su im prestali vjerovati. Jesu li na to utjecale oprečne izjave iz zavoda o kvaliteti zraka na Karepovcu ili poruke upozorenja koje su se pojavile na društvenim mrežama. Plasirale su se i informacije da u vodi ima arsena. Iz zavoda kažu: to su gluposti.
„Arsena u ovoj vodi nikada nije bilo i nadam se neće ni biti. Arsen nema odakle doći u našu vodovodnu vodu. Naše tlo je takvo da u njemu arsena prirodno nema. Nema ni žive. Stvarno što se tiče sadržaja teških metala, ova voda je jako kvalitetna voda“, kaže Meri Prodan Bedalov, specijalistica zdravstvene ekologije.
Što su pokazali rezultati neovisne analize
Provjerili smo je li točno da se prave analize skrivaju od ljudi. Angažirali smo neovisnu tvrtku da nam napravi analizu vode. I to prvo na Kili - kvartu s početka priče koji je smješten uz odlagalište Karepovac.
S dvije zaposlenice tvrtke ušli smo u zgradu i u jednom stanu uzeli uzorak vode, ali prvo uništavamo bakterije sa slavine. Potom mjerimo temperaturu i razinu slobodnog klora. Njegova vrijednost ne smije premašiti brojku pet. I nije - bila je nešto iznad dva. No, mutnoća je duplo viša od dozvoljene. U ovom stanu 7,9, a dozvoljeno je četiri.
Postupak smo ponovili za dva dana u centru grada. Ta voda ima duplo više slobodnog klora nego ona čiji smo uzorak uzimali ranije na Kili. Mutnoća je zato nešto niža, no i dalje iznad dopuštene granice.
Uzorke vode koje smo uzeli u dva kvarta u razmaku od jedan dan šaljemo na mikrobilošku i kemijsku analizu. Rezultati nam stižu za nekoliko dana - mutna voda je ispravna i u njoj nema bakterija opasnih za čovjeka. Ali kako riješiti nedozvoljenu razinu mutnoće vode?
Meri Prodan Bedalov je još 1997. godine, nakon obilnih kiša i pojave mutne vode, u svojem izvješću napisala: Izvoru Jadra treba pročišćivač. Hoće li ga grad napokon nabaviti i koliko bi to moglo koštati?
„To nije običan filter nego to je cijelo jedno filtersko postrojenje.To je nekakvih osam, deset milijuna kuna kada bi se najveći mjerni zahvat napravio. Ono što se sada radi i to gradska tvrtka vodovod i kanalizacija rade. Rade taj probni projekt kojim na licu mjesta ispituju vodu“, kaže Nino Vela, zamjenik splitskog gradonačelnika.
Zbog širenja panike na društvenim mrežama da je splitska voda puna bakterija i arsena, ravnateljica zavoda podnijela je prijavu DORH-u. Tek se treba vidjeti hoće li se prijavljeni nepoznati počinitelj otkriti. Isto tako ostaje za vidjeti hoće li itko odgovarati što se javnost uvjeravalo da su svi izmjereni plinovi i čestice na Karepovcu u redu, premda se od početka nije mjerilo sve ono što je bilo potrebno?
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:30 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
