U 77. godini preminuo je istaknuti hrvatski književnik i gastronomski stručnjak Veljko Barbieri, autor koji je svojim djelima obilježio hrvatsku književnu i kulinarsku scenu.
Rođen je 14. svibnja 1950. godine, a nakon završetka Klasične gimnazije u Zagrebu studirao je filozofiju i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom bogate karijere stvarao je u različitim književnim formama - od pripovijetki, romana i eseja do kazališnih, radijskih i televizijskih drama, piše Makarska danas.
Početkom Domovinskog rata, u ljeto 1991., pridružio se Zboru narodne garde i profesionalnom sastavu Hrvatske vojske, u kojoj je ostao aktivan sve do umirovljenja 2001. godine. Za ratne zasluge odlikovan je najvišim državnim priznanjima, a zbog doprinosa obrani Pakraca 1996. proglašen je počasnim građaninom toga grada. Od 1998. do 2004. godine u dva je mandata obnašao dužnost dopredsjednika Društva hrvatskih književnika.
Njegovi romani prevedeni su na brojne strane jezike, dok su pripovijetke uvrštavane u domaće i međunarodne antologije. Dobitnik je više značajnih književnih nagrada, a roman Dioklecijan 2006. godine osvojio je Nagradu Matice hrvatske za najbolju knjigu godine.
Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima roman Epitaf carskog gurmana, čiji su svojevrsni nastavci Rat za peti okus i Eliksir istine. Djelo je objavljeno na više stranih jezika u velikim nakladama, a u biblioteci Večernjeg lista uvršteno je među deset najvažnijih romana hrvatske književnosti 20. stoljeća. Izdanje od 200 tisuća primjeraka i danas drži rekord kao najnakladniji prozni naslov u povijesti hrvatske književnosti.
Iz njegovih kolumni objavljivanih u Nacionalu i Večernjem listu nastali su Kuharski kanconijeri, jedan od najuspješnijih bestselera hrvatske gastronomske literature, objavljen u četiri knjige i čak pet izdanja. Zbirka 134 male priče o hrani bila je 2003. godine na sajmu knjiga u Barceloni nominirana za najbolju knjigu u kategoriji literature o hrani.
Široj publici bio je poznat i kao autor televizijskog serijala Jelovnici izgubljenog vremena.
Tijekom desetljeća stvaralaštva Barbieri je ostavio snažan trag spajajući književnost, povijest i gastronomiju u prepoznatljivom mediteranskom rukopisu. U svojim djelima često je evocirao Dalmaciju, Makarsku, Osejavu i druge motive rodnoga kraja, približavajući mediteransku baštinu širokoj publici.
Krajem listopada prošle godine upravo je u Makarskoj predstavio svoj roman Denar sa Svetoga Petra, posvećen pokojnom Marinku Tomasoviću. Radnja romana, smještena u različita povijesna razdoblja, u cijelosti se odvija na makarskom poluotoku.
