Energetsko siromaštvo, energetska sigurnost, zelena tranzicija, dekarbonizacija ... puno je to velikih, važnih pojmova, problema, planova. Veliki su i računi građana, a bit će još i veći. Oči su uprte u Vladu, apele šalju i poduzetnici.
O svemu tome, između ostalog, bit će riječi i na energetskoj konferenciji "Svijet energije 2022. – Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije" u Zagrebu, a na kojoj sudjeluju i premijer Andrej Plenković te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
''Ulazak u Schengen predstavlja doprinos energetskoj sigurnosti Hrvatske''
''O energetskoj sigurnosti danas raspravljamo u trenucima kada se svijet suočava s velikim izazovima u opskrbi energijom i nakon pandemijskog udara na gospodarstva diljem svijeta. U Hrvatskoj smo se u cilju očuvanja radnih mjesta koristili intervencionističkim mjerama kako bi se prebrodile posljedice COVID-19 na gospodarstvo, subvencionirajući oko 700.000 radnih mjesta u državi što je praktički svako drugo radno mjesto u zemlji. Time smo stvorili preduvjete da u prošloj godini izlazimo iz krize te s optimizmom očekujemo konačni zbroj gospodarskog rasta za 2020. godinu'', istaknuo je Plenković u govoru na konferenciji.
Podsjetio je da su očekivanja kako će rast BDP-a u prošloj godini dati rezultat koji premašuje procjene, a s obzirom na očekivani skori ulazak Hrvatske u eurozonu, očekuje se i postizanje najboljeg kreditnog rejtinga Hrvatske u njezinoj povijesti: ''Ključne odluke oko ulaska u europodručje očekujemo sredinom ove godine'', kazao je Plenković i istaknuo da ulazak u Schengen predstavlja doprinos energetskoj sigurnosti države.
Pomoć građanima i gospodarstvu: Vlada će djelovati u tri segmenta
Vlada će pomoći građanima i poduzetnicima u borbi s poskupljenjem energenata, kazao je Plenković i podsjetio na sve što je dosad činila, a predstavio je i paket pomoći koji Vlada sprema, odnosno nekoliko načina kojima će pokušati smanjiti udar na životni standard i gospodarstvo.
''Vlada pozorno analizira razvoj cijena energenata i razmatramo sve opcije koje će zaštititi standard građana. Takav pristup već smo primijenili zamrzavanjem cijena goriva. U svakom slučaju, imamo instrumente zaštititi građane od skokova cijena goriva. Kad je u pitanju cijena električna energije, djelovat ćemo kao Vlada u tri segmenta. Prvi su socijalni transferi, povećanje naknada onima koji su socijalno ugroženi. Riječ je o vaučerima u iznosu od 200 kuna koje danas koristi 63.000 građana. Želimo povećati opseg tih naknada i primatelja'', kazao je Plenković.
Dodao je da Vlada razmatra sve stavke koje ulaze u cijenu električne energije te sagledava porezna davanja na uslugu njezine opskrbe: ''Kad je u pitanju drugi segment, tu ćemo se osloniti na HEP, koji ima snage na svojim plećima iznijeti dio zaštite građana od udara svjetskih rasta cijena energije''.
Premijer je i dan ranije kazao da su čuli apele poduzetnika i građana da im Vlada pomogne oko ogromnih računa za plin te je istaknuo nekoliko načina pomoći: ''Stavljanje u funkciju uloge HEP-a kao nacionalne energetske kompanije koja svojim aktivnostima može dio tog tereta koji bi inače bio na građanima i gospodarstvu ublažiti i pitanje naknada i porezne politike kako bismo i na taj način smanjili onu konačnu cijenu koja će porasti''.
Kako će točno Vladin paket pomoći izgledati, trebalo bi biti poznato sredinom veljače, najavio je Ćorić, koji nije želio iznositi detalje plana.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Na energetskoj konferenciji "Svijet energije 2022. – Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije" sudjelovat će niz ključnih dionika energetskog tržišta u Hrvatskoj i Europske komisije (EK)a, a sudionicima se videporukom obratio i izvršni potpredsjednik EK za europski zeleni plan Frans Timmermans.
''EU radi na smanjenju emisija za najmanje 55% do 2030. kako bismo došli na put ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ispunjavanje ovih ciljeva nije samo politička obveza. Od donošenja Europskog zakona o klimi to je zakonski uvjet. Dodao bih da je to i moralna obveza. Mlađim generacijama dugujemo djelovanje za njihovu budućnost. Prijedlozi u sklopu paketa Spremni za 55 posto, koje smo predstavili prošle godine, pomoći će provesti potrebne promjene. Pravednost je ključno načelo u svim prijedlozima. Jer ako ovaj prijelaz nije pravedan, tranzicije neće biti'', istaknuo je Timmermans.
Zelena tranzicija stvara i nove ekonomske prilike, obnovljivi izvori energije stvaraju više radnih mjesta nego fosilna goriva
''Europa je trenutno suočena s velikim skokom cijena energije. Rastuća potražnja za plinom, prekid opskrbe i geopolitičke napetosti poremetili su globalno tržište plina i gurnuli temu energetske sigurnosti visoko na dnevni red. Da budem jasan: najbolji put prema stvarnoj i trajnoj energetskoj sigurnosti je obnovljiva energija. Što više energije proizvodimo sami, manje ovisimo o skupom uvozu fosilnih goriva. Trenutna situacija samo naglašava važnost jačanja naše energetske neovisnosti. Novac koji se troši na račune za energiju iz obnovljivih izvora troši se u EU, ide europskim tvrtkama'', naglasio je Timmermans.
''Kako bi se ublažile posljedice trenutnih skokova cijena, smanjenje PDV-a i izravna potpora dohotku donose kratkoročno važna rješenja. Neophodna, ali privremena. Kako bismo bili manje ovisni i ranjivi, moramo povećati udio obnovljivih izvora u našem energetskom sustavu, potaknuti energetsku obnovu kuća i zgrada te poboljšati ukupnu energetsku učinkovitost. Najjeftinija energija je neiskorištena. Ako to učinimo, možemo izvući obitelji iz energetskog siromaštva i pomoći više od 300.000 Hrvata koji se sada bore da zimi ugriju svoje domove'', upozorio je izvršni potpredsjednik EK za europski zeleni plan.
''Hrvatska može povući 1,4 milijarde eura iz EU kako bismo ugrožene obitelji izvukli iz energetskog siromaštva''
Za postizanje toga potrebna je regulativa i financiranje, dodao je i objasnio: ''Primjerice, novi sustav trgovanja emisijama za ceste i zgrade dolazi sa Socijalnim fondom za klimu. Hrvatska bi od ovog fonda mogla dobiti 1,4 milijarde eura za pomoć ugroženim kućanstvima i malim poduzećima da prebrode teret ulaganja ugradnje solarnih panela, kupnje električnog automobila ili prelaska na drugi sustav grijanja''.
Europski zeleni plan, podsjetimo, nova je strategija rasta Europske unije (EU), a riječ je o okvirnom planu s mjerama za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja.
Pročitajte i ovo
U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati i objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju. Planom su obuhvaćeni svi gospodarski sektori, a posebice promet, energetika, poljoprivreda, održavanje i gradnja zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija.
Ambicija Hrvatske je da se dekarbonizacija domaćeg energetskog sektora odvija u skladu s zakonodavnim paketom EK "Spremni za 55" koji predviđa znatno ubrzanje tempa smanjenja emisija stakleničkih plinova, a koji se opet u znatnom dijelu odnose na energetsku potrošnju.
