Program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje započeo je okupljanjem na zapadnom ulazu umjesto na početku Ulice 18. studenog 1991.
Tijek događanja pratite u nastavku:
14:10 Reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Jurišić izvjestila je da je u Koloni sjećanja koračalo više od 10.000 ljudi.
"Škabrnja ovih dana tuguje jer je 18. studenoga '91. godine obilježio povijest, ali i budućnost mjesta. Sat vremena tiho i dostojanstveno koračali su mještani i branitelji iz raznih ratnih brigada. Bili su tu i predstavnici vlade - petorica ministara, priključio im se i predsjednik Milanović", rekla je.
"Za razliku od sinoćnjeg incidenta gdje su mještani negodovali zbog dolaska potpredsjednice vlade Anje Šimprage, predsjednika Milanovića Škabrnjani su primili raširenih ruku. On je nakon polaganja vijenaca Škrabrnju napustio bez izjave za medije", dodala je.
13:45 Završilo je obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Škabrnji.
12:45 U tijeku je polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomen-oblježja u Škabrnji. Žrtvama Škabrnje počast je odao i predsjednik Zoran Milanović. Položio je vijenac i zapalio svijeću.
Predsjednik Zoran Milanović položio vijenac
(Foto:
DNEVNIK.hr)
12:20 Milanović se na izlasku iz Općine rukovao i porazgovarao s mještanima, a onda se u društvu ministra Butkovića pridružio mimohodu.
12:04 U Škabrnju je stigao predsjednik Zoran Milanović, javila je reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Jurišić. Nakon kratkog sastanka u Općini pridružit će se mimohodu ''Korak po korak'' te će položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred Središnjeg križa kod spomen-obilježja na mjesnom groblju.
11:35 Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kaže da ga je pad Vukovara zatekao u glavnom sanitetu. "Sjećam se te večeri, bili smo u Glavnom stožeru saniteta pod tribinama Dinamovog stadiona", rekao je.
Najavio je promjene u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. "Nastojimo napraviti vrtiće u svim mjestima Hrvatske, bez obzira na to koliko su općine u mogućnosti to financirati. Naš je cilj da do 2027., 2028. smjestimo većinu djece u vrtiće, što znači da će pohađati obveznu godinu prije škole", dodaje Fuchs.
Navodi da se pripremaju i za promjene u školama. "Pripremamo sve kako bi sve škole radile u jednoj smjeni. Tada će se implementirati cjelodnevna nastava, djeca će biti na nastavi do 15 sati, a topli obrok dobit će u školi", objasnio je.
Komentirao je i jučerašnje okretanje leđa potpredsjednici vlade Anji Šimpragi. "Mislim da pozitivne i dobre geste treba gledati pozitivno. Ne možemo dovijeka živjeti u mržnji. To su rane koje teško zacjeljuju, no treba krenuti dalje. Ako budemo gomilali negativnu energiju, za budući život i suživot neće biti dobro. Trebamo krenuti dalje zbog djece i budućnosti", zaključio je Fuchs.
11:23 U izaslanstvu Vlade su ministri Oleg Butković, Radovan Fuchs, Ivan Paladina i Davor Filipović. Misu za domovinu i poginule u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodi nadbiskup zadarski Želimir Puljić.
Puljić je na misi za domovinu istaknuo kako hrvatsku težnju za slobodom ništa nije moglo zaustaviti, čak ni strašna stradanja Vukovara i Škabrnje. "A ta čežnja za slobodom nakon pada Berlinskoga zida (…) još je viša rasla u srcima ovoga puka. Čak ni strašna stradanja Vukovara i Škabrnje nisu je mogli zaustaviti", rekao je nadbiskup u homiliji u župnoj crkvi u Škabrnji u kojoj se prisjetio tragedije tog mjesta, ali i tragedije Vukovara.
"Bio je to tužan dan stradanja kada je vojska JNA s postrojbama pobunjenih hrvatskih Srba okupirala jedan grad i jedno selo, Vukovar i Škabrnju", rekao je podsjećajući na 18. studenoga 1991. Naglasio je kako je hrvatski narod ratne srahote, stradanja i razaranja, preživio, čekajući slobodu.
"Gospinim zagovorom preživjeli smo sve ratne strahote i osvojili slobodu. Toga se, eto, danas sjećamo s pijetetom i zahvalnošću", rekao je Puljić. "No, Vukovar nije izdržao. Izdržala je, međutim, Hrvatska zahvaljujući nadljudskim naporima njezinih branitelja i građana na čelu s predsjednikom Tuđmanom koji je u tim teškim danima znao pregovarati, zapovijedati i vojsku stvarati", izjavio je.
Podsjetio je da je u vojnim akcijama Bljesak i Oluja oslobođen najveći dio okupirane domovine, da su Vukovar i Škabrnja postali simboli stradanja i bolni podsjetnik na sve žrtve pale za slobodu i samostalnost Hrvatske.
Zapitao se i što nam je činiti pred činjenicom tolikih uništenih obitelji i pred nestankom dragih prijatelja s njihovim ugašenim snovima?!
"Suočeni s teškom patnjom suosjećamo i trpimo s rodbinom i prijateljima. Potiho i bratski s vjerom i molitvom sjećamo se dragih pokojnika", kazao je i poručio kako su "samo snažna vjera, jaka ljubav i nesalomiva nada kadra sve pobijediti".
Nakon mise kreće mimohod - Korak po korak, do spomen-obilježja na Mjesnom groblju sv. Luke, u kojemu će sudjelovati i predsjednik Republike Zoran Milanović, a u 12:30 bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće za civile i hrvatske branitelje kod Središnjeg križa.
10:21 U Škabrnji je, prema procjeni policije, okupljeno oko 10.000 ljudi, javlja reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Jurišić. U naselju Ambar, na početku Ulice 18. studenoga 1991., u 10:15 krenula je kolona sjećanja - mimohod do spomen-obilježja masovne grobnice, gdje su uz članove obitelji poginulih branitelja i civila vijence položila službena izaslanstva.
"Razumijem te ljude"
10:15 Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković navodi da svake godine dolazi u Škabrnju zbog obiteljskih veza. "Dužnost je to svih ljudi koji obnašaju neku funkciju, to je poštovanje svemu onome što se događalo u tim vremenima. Treba izvući pouku da se to nikad više ne ponovi i graditi bolju budućnost", rekao je Butković.
Na pitanje o okretanju leđa potpredsjednici vlade Anji Šimpragi, kaže kako razumije Škabrnjane. "Vrijeme podjela bi trebalo biti iza nas. Rane su još uvijek svježe, oni su to napravili iz emotivnih razloga, ne političkih", kazao je.
"Još uvijek oni koji su to osmislili i napravili, neki jesu, ali nisu svi dovedeni pred lice pravde. Razumijem te ljude, ali 30 je godina nakon Domovinskog rata i moramo riješiti to pitanje jednom za svagda. Teški su to trenuci, no vjerujem da će biti bolje", dodao je Butković.
"Gestu popredsjednice pozdravljam..."
9:47 Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina u Škabrnji je rekao: "Danas je dan kada trebamo izraziti pijetet i žaljenje za svim žrtvama te veliku zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i ja isključivo na taj način gledam, u miru i spokoju su misli o kojima trebamo razmišljati."
Na pitanje novinara komentirao je okretanje leđa mještana i branitelja nakon dolaska potpredsjednice Vlade Anje Šimprage. "Gestu potpredsjednice pozdravljam. Njihov potez ne bih komentirao", kazao je.
"Teško je nekome tko to nije proživio na taj način kako su preživjeli branitelji opisati emocije i ne mogu se te emocije razumjeti. Ja njezinu gestu podržavam i mislim da je to jedna dobra gesta. Iz mojeg razmišljanja - svaka kršćanska gesta je dobrodošla", rekao je Paladina.
Mučki ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja
Pokolj u ravnokotarskome mjestu Škabrnji počinjen je istog dana kad je slomljena herojska obrana Vukovara. Mučki su ubijena 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. U Domovinskom ratu u Škabrnji ubijeno je 56 civila, a poginulo je i 25 branitelja iz toga mjesta. Nakon rata još je šestero mještana poginulo od minsko-eksplozivnih sredstava.
Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.
Glavni udar i težište napada agresora bio je na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambara i Ražovljeve glavice, gdje su, uz snažnu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplova, angažirane tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA-a.
Četnici i pripadnici JNA-a do središta sela i crkve Velike Gospe došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.
Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrivali u podrumima i drugim zaklonjenim prostorijama nasilno su izvučeni, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobljeno je i odvedeno u Benkovac.
Za zločine osuđena samo nekadašnja medicinska sestra
Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava i sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.
Pročitajte i ovo
Sjećanje na žrtvu
Plenković u Škabrnju stigao sa Šimpragom: Mještani i branitelji okrenuli im leđa - "Sramite se!"
Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a nakon uhićenja u Švicarskoj 2001. i izručenja Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora.
Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina zatvora, a Vrhovni sud smanjio je tu kaznu na šest godina. Iz zatvora je izašla u listopadu 2007.
DORH objavio nove podatke
Uoči obilježavanja 31. godišnjice stradanja DORH je prošlog tjedna objavio nove podatke o procesuiranju ratnih zločina počinjenih na području Škabrnje i Nadina u studenome 1991.
Tako se, među ostalim, podsjeća na to da je Županijski sud u Splitu 15. srpnja potvrdio optužnice protiv Zorana Tadića, 63-godišnjeg državljanina Srbije i Australije, koji se smatra odgovornim za smrt 30 mještana i 13 branitelja u Ambaru.
Pročitajte i ovo
Ratni zločin
U Škabrnji ubio četvero civila: Odjeven u vojnu odoru dovezao se do obiteljske kuće te iz automatske puške ispalio više hitaca
Kao zapovjednika 2. specijalnog voda Teritorijalne obrane Benkovca, Tadića se optužnicom tereti i da je po naredbi počeo napad na Škabrnju pucnjavom iz tenkova, minobacača i višecjevnih bacača raketa te s naoružanim vojnicima.
Početak suđenja najavljen je za 4. srpnja 2023. na Županijskome sudu u Splitu, gdje će mu se vjerojatno suditi u odsutnosti.
Za 3. srpnja 2023. na tom je sudu sazvana i rasprava protiv šestorice državljana Srbije i jednog državljanina BiH kojima se stavlja na teret da su njima podređene postrojbe i njihovi pripadnici 18. studenoga 1991. u Škabrnji ubili 44 civila, pretežito starije životne dobi.
Nakon toga do 12. ožujka 1992., tijekom privremene okupacije Škabrnje, usmrtili su još 21 civila, također pretežno starije životne dobi.